U Piškorevcima kraj Đakova požurila je žetva ječma.
"Zubi su pukli, znači da je suho. Može, Tomo, šibaj!" može se čuti na polju.
Prinosi obećavajući, zrno kao da je sredina, a ne početak lipnja.
"Krenuli smo 2. lipnja sa žetvom ječma, čak kad smo dovezli u silos rekli su da je to prvo zaprimanje robe. Rezultati su zasad zadovoljavajući", podijelio je ratar Tomislav Brlošić iz Piškorevaca.
I žetva pšenice će uraniti.
"Počela je ulaziti u stadij zriobe i planiramo za petnaestak dana da bi mogla i pšenica", rekao je Brlošić.
Kombajni će završiti u vrijeme kad bi inače tek kretali.
"Negdje poslije 15. lipnja, to je negdje dva do tri tjedna ranije nego inače", rekao je Mirko Laslo iz Satnice Đakovačke.
Stručnjaci predviđaju sve topliju budućnost i okretanje novim kulturama.
"U odnosu na razdoblje 2000. godine i prije toga već sada imamo tri tjedna ranije početak uzlaznih temperatura iznad 10 Celzijevih stupnjeva. To dovodi do toga da u našim krajevima već možemo razmišljati o uzgoju pamuka", rekao je Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.
Učestale su i oluje. Snažna tuča već je pobrala plodove u Iloku, zbog uništenih usjeva za grad Kutjevo i općinu Kaptol proglašena je prirodna nepogoda.
Mirkovo žito, nepregledno kao more, očekuje prinos od 9 tona po hektaru, ali on strepi.
"Normalno da je strah, od toga živimo, ne dao Bog da razbije", strahuje ratar Mirko iz Satnice Đakovačke.
Razbijati treba superćelije, i to ondje gdje nastaju, međudržavnom suradnjom, smatra Stipešević, koji ističe da led treba usitniti prije nego što se oblaci nadviju iznad polja.
"To bi se danas moglo recimo napraviti bespilotnim letjelicama, dronovima, pa čak i novonabavljenim Rafaleima. Nek se dižu kad vide oluju nad Jadranom i neka tamo probaju djelovati na oblake rasipajući srebrov jodid pa neka se isipa to u more", predlaže Bojan Stipećević.
Još jednu nepogodu ratari očekuju s cijenama.
"Ja nemam zarade, nažalost. S tako niskom cijenom ne možemo se zatvoriti iako će biti jako visoki prinosi", rekao je ratar Mirko.
Nudi se 185 eura za pšenicu, što je 70 eura manje nego drugdje u Europi.
Što mogu očekivati oštećeni ratari?
O tome što će biti s onima koji su ostali bez usjeva, Marina Bešić Đukarić porazgovarala je s Matijom Brlošićem iz Hrvatske poljoprivredne komore.
U Požeško-slavonskoj županiji proglašena je prirodna nepogoda, a štete se još uvijek zbrajaju na području Iloka. Ni okolica Đakova, gdje su se mogla vidjeti polegnuta polja pšenice, nije pošteđena.
"S obzirom na to da je proglašena elementarna nepogoda, radit će se popis. Očekujemo da će, kao i prethodnih godina, iz proračuna osigurati sredstva i platiti šteta.
Oni koji su svoje usjeve osigurali i koji su dobili subvencije od 70 posto, njima će platiti osiguravajuće kuće. Nadamo se da će tako svi biti obeštećeni", rekao je Brlošić.
Upitan o tome zašto se ratari teško odlučuju osigurati svoje usjeve, Brlošić je rekao kako je to teško znati.
"Kada bi se svi osiguravali, pitanje je kolika bi bila subvencija. U posljednje vrijeme razgovaramo i o osnivanju kriznog fonda koji bi služio za ovakve elementarne nepogode i kojim bi se šteta mogla brzo isplatiti.
Počeli smo o tome pregovarati s bivšom ministricom, nadamo se da će i novi ministar nastaviti tamo gdje smo stali", nada se Brlošić.
Ratari nisu zadovoljni otkupnom cijenom pšenice, ona je puno bolja na europskim burzama.
"Nažalost, to znači da će nam dolaziti smrznuto tijesto. Naša će pšenica, očekuje se, ove godine biti vrlo kvalitetna. Većina će pšenice otići izvan granica Hrvatske, a cijena pšenice u Hrvatskoj standardno je najjeftinija.
U Francuskoj je ona oko 270 eura po toni, dok se kod nas cijena vrti oko 190 eura. To jasno govori koliko je hrvatskome poljoprivredniku teško", rekao je Brlošić o tome kakve će biti posljedice za ratare, ali i kupce.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.