Kriza demokracije očituje se u nepovjerenju građana i građanki u rad demokratskih institucija, kao i u niskoj razini građanske participacije što je najvidljivije u niskoj izlaznosti na izbore. Hrvatska nije izuzetak, ali to joj ne bi trebala biti olakotna okolnost.
Jedan od oblika vraćanja povjerenja je uključivanje građana i građanki u procese odlučivanja i donošenja odluka, a da bi to mogli važno je da imaju pristup informacijama i razumijevanje demokratskih procesa, koji trebaju biti jasni, transparentni i otvoreni.
Međutim, Vlada građanke i građane ne uključuje dovoljno u donošenje odluka, a sve je očitija i njezina dominacija nad Saborom, upozoravaju stručnjaci, a utvrdio je to u svojim analizama i Gong.
Ako je vlast otvorena, građanstvo može više sudjelovati u javnom životu, smanjuje se prostor za korupciju i bolje se štite prava građana i građanki, opetovano ponavljaju iz organizacije civilnog društva koja je već gotovo 30 godina usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture, kao i poticanju aktivnog i odgovornog sudjelovanja građana u političkim procesima, osobito procesima donošenja odluka vezanih uz dobro upravljanje javnim i zajedničkim dobrima, zaštitu i promicanje vladavine prava te ljudskih prava i solidarnosti.
Otvoreni podaci ne samo da predstavljaju gorivo za demokraciju, nego donose i brojne koristi u smislu gospodarskog razvoja, o čemu možda i najbolje govori istraživanje provedeno za potrebe Europske komisije o ekonomskoj vrijednosti otvorenog pristupa podacima – studija Vickery (Vickery, 2011), koja je pokazala da bi korist od otvaranja podataka koje imaju vlasti mogla biti i više od 40 milijardi eura godišnje u članicam EU-a, a uz dodatne učinke ukupno 140 milijardi eura što je ogroman ekonomski potencijal koji nikako ne treba zanemariti.
Na početku superizborne godine ne samo za Hrvatsku, nego i svijet, dobra je prilika provjeriti gdje smo i kakvi su planovi za budućnost. S obzirom na to da povjerenje građana i građanki u demokratske institucije slabi i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, a euroskepticizam i populizam jačaju, ključno je ne odustati od traženja odgovornosti, transparentnosti, otvorenosti, rada u javnom interesu te poštivanja vladavine prava i unaprijeđenja demokratskih standarda, ističu za DNEVNIK.hr Sanja Pavić i Sergej Županić iz Gonga.
Sabor u nekom trenutku očekuje selidba zbog obnove zgrade stradale u potresu, prije nekoliko godina dobio je novu internetsku stranicu, voli se hvaliti i Danom otvorenih vrata. No, koliko je zaista otvoren javnosti? Istovremeno, Markov trg već je dugo zatvoren za građane i nejasno je kada će im biti vraćen. Pristup informacijama iako je dio hrvatskog Ustava, a i diljem svijeta postaje važan dio donošenja zakona u 21. stoljeću, u Hrvatskoj je još uvijek rastezljiv pojam kada je riječ o vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini. Zašto i kako je to moguće?
Zatvoreni Markov trg simbol je Plenkovićeve samovolje. Gong smatra izuzetno opasnim situaciju u kojoj Ustavni sud se izuzima od odlučivanja o kršenju ljudskih prava i sloboda. Ako je Ustavni sud nenadležan, tko može stati na put Vladi Andreja Plenkovića koja je donijela odluku o zatvaranju mimo Ustava i zakona na štetu građanki i građana ove države?
Upravo je problem klasificiranih podataka, kao i nedostatak političke volje veliki izazov u pravu na pristup informacijama. Mjesecima je Gong od MUP-a i od SOA-e pokušavao dobiti informacije o razmjerima opasnosti zbog kojih je Markov trg zatvoren na neodređeno vrijeme, no pod krinkom klasifikacije podataka to nikad nismo doznali.
Smatramo da je od izuzetne važnosti da povjerenik za informiranje dobije ovlast da procjenjuje opravdanost klasifikacije podataka kako ne bi došlo do zlouporabe tog instituta. Također, tijela javne vlasti moraju biti svjesna svojih obveza vezanih za pristup informacijama, naročito kada se radi o potrošnji javnih sredstava, kako bi se izbjegli nepotrebni i dugotrajni sudski postupci za informacije koje javnost prema zakonu ima pravo znati.
Gdje u svemu tome vidite ulogu Parlametra, zašto je taj alat važan i koja je njegova najveća prednost u odnosu na stranice Hrvatskog sabora s kojih vuče sve podatke?
Kao Gongov digitalni alat za praćenje rada Sabora Parlametar je važan zato što svojom jednostavnošću korištenja može informirati građanke o tome kako su glasali i što su govorili 151 zastupnik i zastupnica, što se događa s kojim zakonom, te o mnoštvu statističkih podataka.
O svemu što se događa u Saboru direktno ovisi kvaliteta života građana u Hrvatskoj i njihove slobode, pa i alatom poput Parlametra Gong želi što više uključivati ljude u praćenje demokratskih procesa i institucija. Ali ih i osnažiti da pitaju, traže odgovore, traže odgovornost svojih izabranih predstavnika i predstavnica. Preko Parlametra mogu slati direktne upita zastupnicima i zastupnicama, a odgovori su javno vidljivi.
Prednost našeg alata u odnosu na stranice Sabora je, pak, u tome što su podaci, poput onih o zastupnicima, klubovima ili glasanjima, puno preglednije organizirani nego na mrežnim stranicama Sabora, a dodatne funkcije omogućuju da s jednim ili dva klika podijelite neki sadržaj po mrežama, na primjer profil nekog zastupnika.
Je li ga javnost – građani, ali i političari, zastupnici … analitičari i znanstvenici odnedavno imaju novu funkciju na raspolaganju – prepoznala, tko ga najviše koristi i što izaziva najveće zanimanje?
Najnovija funkcija Parlametra omogućava da jednim klikom besplatno preuzmete odabrane saborske podatke u tzv. sirovom obliku i besplatno. Podaci se pri preuzimanju automatski organiziraju u tablični format, što, kako ste naveli, posebno odgovara analitičarima i znanstvenicima koji bi mogli biti zainteresirani da ih dodatno obrađuju i analiziraju.
Korisnici Parlametra su najčešće građani i građanke, novinari i zastupnici, a najposjećeniji sadržaji su profili zastupnica i zastupnika, zatim sjednice Sabora i zastupnički klubovi.
Jesu li Sabor i Vlada prepoznali važnost otvorenih podataka? Pogotovo s obzirom na to da ih se smatra gorivom za demokraciju u smislu otvorenosti i transparentnosti što je iznimno važno za povjerenje građanki i građana, kao i sirovinom za ekonomski rast te pomoć u otvaranju novih tržišta i poslova.
Hrvatska je bila nekad među najboljim članicama Europske unije po otvaranja podataka, no sada smo tek nešto malo ispod prosjeka članica EU-a. Što se tiče otvaranja podataka parlamenta, istraživanja regionalne mreže Action SEE, ocjenjuje Hrvatski sabor tek nešto slabijim od parlamenata Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije, a bitno boljim od Bosne i Hercegovine te Srbije. Razloge zaostanja Hrvatske treba tražiti u nedostatku političke volje vladajućih.
Što Sabor treba i može poboljšati u svojem radu kada je riječ o logistici, odnosno opremljenosti i organizaciji? Ima li volje za time? Kakva je situacija kada je riječ o objavama pojedinačnih rezultata glasanja, prijenosima uživo sjednica radnih tijela, objavama zapisnika sa sjednica radnih tijela, javnih saslušanja i parlamentarnih istraga… Ali i jesu li neki dijelovi bolji od cjeline – kako pojedina saborska radna tijela te zastupnici i zastupnice shvaćaju važnost otvorenih podataka za demokraciju te gospodarski rast i razvoj?
Sabor objavljuje kako je glasao koji zastupnik o nekom zakonu, međutim ne objavljuju se poimenični rezultati glasanja o amandmanima i na odborima. Ne objavljuju se niti zapisnici sa sjednica radnih tijela. Ako znamo da je Sabor za to sasvim opremljen i ništa ne priječi uvođenje zakonske obaveze za to, jasno je da se to ne čini samo zato što vladajuća većina to ne želi.
Nema niti obaveze videoprijenosa sjednica odbora, međutim zahvaljujući Gongovu višegodišnjem inzistiranju, dio odbora se prenosi. U pravilu, predsjednici i predsjednice odbora s najviše videoprijenosa rado bi prenosili sve sjednice, ali ih u tome sprečava, tvrde, to što je od osam protokolarnih dvorana za to tehnički opremljeno samo tri, a i njih često koriste, zauzimaju oni koji sjednice svojih odbora ne prenose uopće.
Nadalje, Sabor ima 29 odbora i povjerenstava u kojima je prosječno po oko 13 članova, što je očito previše, jer mnoštvo članica i članova ne stiže na sve sjednice i rasprave čiji se termini preklapaju. Hrvatski sabor je usto najlošije kadrovski opremljen od svih nacionalnih parlamenata članica EU-a. To što kvaliteta rada pojedinih zastupnica i zastupnika, klubova ili odbora odskače kvalitetom, rezultat je dodatnih napora pojedinaca u sustavu rada Sabora u koji vlasti ne ulažu niti kadrovski niti organizacijski niti tehnički. Nema političke volje. To je, pak, sasvim u skladu sa sve većom marginalizacijom Sabora u odnosu na izvršnu vlast.
Zakonodavni proces i dalje je poprilično zatvoren prema građanima, Vlada dominira nad Saborom, a premijer, iako voli učestalo istaknuti da se stalno pojavljuje pred medijima i tvrditi da odgovara na novinarska pitanja, još više voli birati na što će i kako odgovoriti dok nerijetko usput dijeli primjedbe i savjete na to kako bi mediji i novinari trebali obavljati svoj posao. Također, analiza Parlametra u slučaju Plenkovića, ne samo ostalih članova i članica Vlade, također je pokazala neke zanimljive podatke – o čemu je riječ?
Parlametrova analiza iz srpnja 2023. pokazala je da je aktualna Vlada premijera Andreja Plenkovića po neodgovaranju na zastupnička pitanja gora od Vlada svih njegovih prethodnika unazad 20 godina, još od početka mandata Ive Sanadera. Podatke starije od 2003. godine Sabor nije objavio.
Samo je Plenković gori od Plenkovića - to je pokazala naša analiza prema kojoj je jedina goraVlada od ove trenutne, ona njegova prethodna Vlada. Od svih članova sadašnje vlade, najgori po neodgovaranju zastupnicima je sam premijer koji godinama duguje odgovore na desetke pitanja. Stvar je po demokratske uzuse gora što su članovi Vlade zakonski obavezni odgovoriti u roku od najviše 30 dana, a predsjednik Sabora članove Vlade mora pozivati na red ako probiju rokove.
Je li potreban i neki Vladometar? Gong je ranije objavljivao izvještaje o transparentnosti rada Vlade s ciljem izvještavanja javnosti o načinu rada i transparentnosti donošenja odluka, s naglaskom na pravovremeno objavljivanje dnevnih redova i materijala s otvorenih i zatvorenih sjednica Vlade te dostupnost i objavljivanje ostalih odluka. Gdje smo danas po tom pitanju?
Gong je već ranije objavio preporuke za otvoreniji i transparentniji rad Vlade, kojima je cilj osigurati da vlast radi odgovorno i kvalitetno u interesu svih građana i građanki Hrvatske. Ako je vlast otvorena, građani mogu više sudjelovati u javnom životu, smanjuje se prostor za korupciju i bolje se štite prava građana. Pozvale smo Andreja Plenkovića da se odmakne od loših demokratskih praksi, kao što su najavljivanje sjednica Vlade dva sata prije održavanja, obraćanja javnosti isključivo na ad-hoc presicama kada to premijeru odgovara, a izostaje i adekvatna regulacija statusa posebnih savjetnika.
Dnevni red sjednica Vlada u pravilu objavljuje tek nekoliko sati prije početka sjednice, što novinarima koji imaju pravo biti nazočni na sjednicama ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu. Dodatno, premda Vlada objavljuje video i tonski zapis dijela sjednica otvorenih za javnost čime omogućuje uvid u proces donošenja odluka, nedostaju zapisnici sjednica koji bi omogućili jednostavnije pretraživanje pojedinih točaka na dnevnom redu Vlade. Nisu jasni kriteriji prema kojima su neke točke dnevnog reda zatvorene za javnost poput odluka o imenovanjima i razrješenjima ili redovitih izvještavanja o iskorištenosti sredstava iz fondova Europske unije.
Također, zanimljiv je i Plenkovićev koncept telefonskih sjednica, koji nije zabilježen u drugim europskim zemljama, a nisu predviđene ni Zakonom o Vladi RH ni Poslovnikom, pa tako nije regulirano ni koje vrste odluka se na njima donose. Za telefonske sjednice ne postoji unaprijed objavljeni dnevni red, a na stranicama Vlade tek naknadno objavljuje se kratko priopćenje o održanoj sjednici. Primjerice, Plenković je smijenio ministra Davora Filipovića na telefonskoj sjednici.
Premijer ne održava redovite konferencije za medije na kojima bi odgovarao na pitanja novinarki te tako redovito informirao javnost o radu svoje Vlade, nego bira izaći pred novinare kada mu to odgovora. Odgovornost prema javnosti je glavni preduvjet za jačanje povjerenja građana i građanki u institucije, a i demokraciju općenito.
Datum izbora zasad još nije poznat, no sigurno je da aktualni saziv Sabora i postav Vlade broje zadnje mjesece. Imajući na umu očuvanje i razvoj osnovnih demokratskih standarda koje je nužno obraniti da bi građanstvo imalo povjerenja u rad institucija, a u konačnici i demokraciju, koje su ključne preporuke i očekivanja za preostalo razdoblje do izlaska na izbore, ali i početak nove garniture nakon što građani kažu svoje na biralištima?
Zakoračile smo u superizbornu godinu u trenutku kada povjerenje građana i građanki u demokratske institucije slabi i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, a euroskepticizam i populizam jačaju. Imat ćemo parlamentarne izbore po novim izbornim jedinicama, koje su nastale u HDZ-ovoj kuhinju, i problematično neužuriran popis birača. Znamo da su izbori posljednjih godina obilježeni jakim dezinformacijskim kampanjama, kao i da utjecajem big techa na same ishode glasanja.
Nastavljamo pratiti rad demokratskih institucija i demokratskih procesa, budno ćemo monitorirati do posljednjeg dana što radi aktualna vlast, a od zastupnika i zastupnica novog saziva Sabora, kao i članova i članica iduće Vlade tražit ćemo odgovornost, transparentnost, otvorenost, rad u javnom interesu, poštivanje vladavine prava i unaprijeđenje demokratskih standarda.