Već više od dvije godine sjednice Vlade, uz par iznimki, održavaju se u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) koja je u političkom životu za oko 95 milijuna kuna ''procvjetala'' za potrebe prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije (EU). Planova je bilo mnogo, ali u novom kongresnom centru u kojem je bilo planirano održavanje stotina sastanaka i konferencija većina toga nije doživjela više od lijepe skice na papiru.
U sve se uplela pandemija novog koronavirusa, koja se brzo proširila svijetom, a Zagreb je pogodio i snažan potres u kojem je oštećena i zgrada Vlade pa je od druge polovice ožujka 2020. NSK sa svojih više od 7200 metara četvornih postao novo mjesto susreta i za potrebe domaće vlasti i politike.
Naime, ''dvorane za sjednice i sastanke u Banskim dvorima višestruko su manje površine te je radi opreza, ali i pridržavanja mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite dok su one bile na snazi, održavanje sjednica prebačeno u plenarnu dvoranu NSK koja svojim kapacitetima omogućava veću zdravstvenu i epidemiološku sigurnost većem broju sudionika i sudionica'', istaknuli su za DNEVNIK.hr iz Vladine Službe za odnose s javnošću.
Vlada bez dodatnih troškova?
Epidemiološke mjere, podsjetimo, ukinute su još prije gotovo dva mjeseca, ali kada će pandemiji biti odsviran kraj nitko pouzdano ne zna. Baš kao ni, kako se čini, kad će krenuti druga faza cjelovite obnove Banskih dvora nakon što se početkom travnja doznalo da obnova zgrada Sabora i Vlade ipak ostaje na čekanju do daljnjega zbog propalih natječaja.
Konkretnog odgovora nema ni na pitanja do kada će i zašto Vlada održavati sjednice u NSK u Zagrebu, a ne u Banskim dvorima niti koliko nas je to sve dosad koštalo i koliko će nas još koštati.
Što se, pak tiče, kriterija prema kojima se određuje hoće li neko događanje biti održano u zgradi NSK ili u Banskim dvorima, s Markova trga ističu da ih ima nekoliko: ''Kriterij prostornog kapaciteta i broja sudionika, kao i kriterij tehničkih uvjeta potrebnih za održavanje određenog događanja (sjednice Vlade, tematske konferencije i prezentacije za medije i javnost, potreba uključivanja sudionika videovezom i slično), a za ostale sudionike i eventualna oštećenost postojećih prostornih kapaciteta u potresu zbog kojih je omogućeno javnopravnim tijelima korištenje predmetnog prostora bez naknade''.
Slijedom toga poručuju da ''sjednice koje Vlada održava u prostorijama NSK nema dodatnih troškova, uzimajući u obzir i to da za tehničke aspekte izvođenja sjednica Vlada koristi vlastitu opremu''.
Pandemija, potres, pucnjava – primakla se Vlada Savi
I tako se Vlada na kraju ipak barem primakla Savi, moglo bi se reći - s obzirom na stare planove o preseljenju ureda Vlade na drugu lokaciju. U toj se priči, oživjeloj nakratko opet prije par godina nakon pucnjave na Markovu trgu u kojoj je ranjen policajac, često spominjalo upravo obalu Save nedaleko koje se smjestio NSK.
Oko motiva napada i dalje ima puno nagađanja, premijer ga često voli spomenuti, a građani i građanke zbog mjera osiguranja i zaštite već gotovo dvije godine ne mogu proći Markovim trgom. Koliko su te mjere nužne, pokazati bi trebala najkasnije ove jeseni nova sigurnosna prosudba.
A kad se već prisjećamo starih planova, valja podsjetiti i da je Vlada prije četiri godine donijela odluku kojom je utvrđeno da će se nakon završetka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU taj dio prostora u NSK koristiti u kulturne i znanstvene svrhe.
Oko toga su se sporazumno trebali dogovoriti NSK i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (HNK), dok bi se preostali dio prostora, prema potrebi i mogućnostima, koristio i u druge kulturne, znanstvene i ostale svrhe umjetničkih, znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, a u dogovoru s Ministarstvom kulture i medija te Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Pisalo se tada, između ostalog, i da će HNK napokon dobiti drugu scenu.
Kako stoje stvari danas, pitanje je na koje iz Banskih dvora odgovaraju napomenom da ''Vlada nije trebala niti je bila formalno ovlaštena poduzimati ikakve korake za ispunjenje Odluke, nego je riječ o sporazumu između NSK i HNK, a do sklapanja tog sporazuma prostorom nastavlja upravljati NSK te ga može davati na korištenje u kulturne, znanstvene i ostale svrhe državnim tijelima i javnim ustanovama bez naknade ili drugim subjektima uz naknadu''.
''U međuvremenu je odlučeno da će se nova scena HNK izgraditi na prostoru u Adžijinoj ulici gdje se nalaze radionice i skladišta HNK, a koja su teško stradala u potresu i već su započeli s obnovom. Stoga će NSK, sukladno Odluci, zaključuju iz Vlade, ''nastaviti upravljati i ovim prostorom te ga davati na korištenje u kulturne, znanstvene i ostale svrhe kao što to radi i s ostalim prostorima u istoj zgradi''.