Pogledajte koliko Hrvata podržava sankcije Rusiji: S nekim stvarima se baš i ne slažu

Po istraživanju koje je prošloga tjedna objavila Europska komisija, 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82 posto ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu.

Pročitajte i ovo europski parlament Ivana Petrović iz Bruxellesa: "Uđe li Hrvatska s 1. siječnja sljedeće godine i u Schengen, ne moram govoriti što to znači za našu zemlju"

Pročitajte i ovo NAKON OBRAĆANJA U EP-u Plenković istaknuo da ćemo nadogradnjom LNG-a imati plina za sve susjedne zemlje koje ga budu trebale

Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto).

Istraživanje Eurobarometra objavljeno u srijedu pokazuje i da samo 10 posto građana EU-a ima pozitivno mišljenje o Rusiji, a 22 posto ih gleda pozitivno na Kinu, 28 posto na Tursku, a 38 posto na Indiju.

Većina stanovnika EU-a ima pozitivno mišljenje o Ujedinjenom Kraljevstvu (65 posto) i SAD-u (58 posto).

Posljednji put kada je Eurobarometar postavio to pitanje 2018. godine, pozitivan stav o Rusiji je imalo 30 posto Europljana pa je velika promjena zasigurno posljedica invazije na Ukrajinu.

Pročitajte i ovo Bio u Zemuniku Milanović o cijeni benzina: "Rast cijena neće stati. Benzin neće više nikad biti jeftin"

Pročitajte i ovo status dobila i Moldavija Europska komisija podržala Ukrajinu na putu u EU. Kremlj: "Ovo zahtjeva našu pozornost"

Pozitivan odnos prema Rusiji ima samo 13 posto Hrvata, ali ih 37 posto ima pozitivan stav prema Kini, a većina i prema Turskoj (52 posto) te Indiji (53 posto).

Pozitivno na SAD gleda 53 posto Hrvata, a 63 posto ima pozitivan stav prema Ujedinjenom Kraljevstvu (64 posto).

U nijednoj državi EU-a većina građana nema pozitivan stav prema Rusiji, a tomu su najbliži Bugari s 49 posto i Ciprani s 36 posto.

Obrana vrijednosti i rast cijena

Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija.

Na razini EU-a 40 posto je građana spremno podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58 posto nije.

Pročitajte i ovo u posjetu hrvatskoj Milanović kasnio na sastanak s finskom premijerkom Sannom Marin, pogledajte što je radila dok ga je čekala

Pročitajte i ovo NOVA INTERVENCIJA VLADE Plenković: ''Fiksiramo sve današnje cijene goriva na svim postajama osim na autocestama''

Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78 posto nije, dok ih sličan postotak (76 posto) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija.

Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85 posto), Švedskoj (79 posto), Nizozemskoj (73 posto), Finskoj (70 posto) i Luksemburgu (57 posto), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane.

Najmanji je postotak ispitanika spreman prihvatiti porast cijena energenata i hrane u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru i Slovačkoj, a na petom je mjestu Hrvatska.

Ispitanici su u istraživanju mogli birati koja im je od navedene dvije izjave bliža: "obrana zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije mora biti prioritet, čak i ako utječe na cijene i životne troškove" ili "zadržavanje rasta cijena i životnih troškova mora biti prioritet, čak i ako utječe na obranu zajedničkih europskih vrijednosti“.

Na razini EU-a je za 59 posto ispitanika bliža prva izjava, a za 39 posto potonja.

Hrvati su gotovo podjednako podijeljeni po tom pitanju pa ih je 50 posto bliže prvoj izjavi, a 49 posto drugoj.

Obrana vrijednosti najvažnija je Dancima (85 posto), Šveđanima (80 posto), Fincima (80 posto) i Nizozemcima (79 posto), a zadržavanje rasta životnih troškova prioritet je za 70 posto Bugara, 67 posto Mađara, 63 posto Maltežana i 62 posto Rumunja.

Porast podrške članstvu u EU-u

Po istraživanjima Eurobarometra najveći broj građana EU-a smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar od 2007. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra čak 65 posto ispitanika, a 2007. je to smatralo njih 58 posto.

Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra 56 posto Hrvata, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na jesen 2021.

Samo u Grčkoj i Slovačkoj većina ispitanika smatra kako članstvo u EU-u nije "niti dobro niti loše“.

Spomenuto je istraživanje Eurobarometra provedeno na 26.578 ispitanika u 27 država članica EU-a provedeno u razdoblju od 19. travnja do 16. svibnja 2022,

Istraživanje je pokazalo i da se zbog invazije na Ukrajinu promijenila percepcija građana o prioritetima koje bi trebao braniti Europski parlament.

U EU-u ih najviše smatra da bi prioritet trebala biti obrana demokracije (38 posto). pa zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta (27 posto) te sloboda govora i mišljenja, a u Hrvatskoj je na vrhu zaštita slobode govora i ljudskih prava s po 28 posto te sloboda kretanja (27 posto) i demokracija (24 posto).