Premijer Andrej Plenković sudjelovao je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta te je održao izlaganje u okviru teme "Ovo je Europa". Nakon obraćanja u parlamentu, Plenković se obratio javnosti zajedno s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom.
"Aktivnosti koje poduzimamo i na nacionalnoj i na europskoj razini trebaju biti okvir politike koja će imati ispravne moralne odabire, a to je potpora Ukrajini i sankcije Rusiji, a s druge strane osigurati energente građanima. U tom pogledu nadam se da će i rasprava koja slijedi na Europskom vijeću biti doprinos izgradnji nove europske arhitekture, rekao je Plenković.
Ocijenio je da je davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji velik i značajan korak, ali ističe da BiH treba također dobiti status kandidata. Pritom se, dodao je, treba riješiti i pitanje izbornog zakona.
Plenković je pojasnio kako je jedno od dominantnih pitanja bilo ono o ulasku Hrvatske u Schengen.
"Idući tjedan će na sastanku stalnih predstavnika francusko predsjedništvo predstaviti odluku kojom Hrvatska ispunjava sve stavke i elemente područja Schengena. Odluka nakon toga ide u Europski parlament. Siguran sam da će i predsjednica Metsola, ali i izvjestitelj napraviti objektivan i dobar posao, analizirati našu spremnost", pojasnio je Plenković te je zaključio da će ta odluka, jednako kao i ona o euru, biti potvrđena.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Što se tiče datuma, Plenković je rekao da želi da to bude 1. siječnja 2023. "To je strateški cilj Vlade, mislim da smo učinili sve i u pogledu europodručja i u pogledu Schengena, radili predano i angažirano. Sada je ovaj dio normalne procedure i vjerujem da će to završiti onako kako je i planirano", poručio je zadovoljno Plenković.
Osvrnuvši se na energetsku krizu, Plenković je poručio kako su vodili računa o tome da se diversificiraju pravci opskrbe.
"Uz mogućnost dobivanja plina, koji je dolazio godinama iz Rusije, sagradili smo i investirali u LNG terminal na Krku. Imamo mogućnost našim građanima osigurati i prirodni plin. Vodite računa da su potrebe hrvatskih kućanstva i industrije oko 2,9 milijardi kubika plina godišnje - točno onoliko koliko LNG na Krku, bez dodatne investicije, proizvodi. Sada ćemo nadogradnjom podići kapacitete na 6,1 milijardu kubika. S time smo u situaciji da osiguramo dovoljno plina i za Sloveniju, za Bosnu i Hercegovinu, za Mađarsku i za sve zemlje u susjedstvu koje to budu trebale", zaključio je Plenković.
