Hrvatski sabor danas raspravlja o četvrtom Vladinom Izvješću o učincima epidemioloških mjera poduzimanih protiv koronavirusa od 1. rujna do konca prosinca prošle godine.
I dok oporbeni ističu da je njihovo uvođenje bila najlošija odluka u dvogodišnjoj pandemiji i da ih treba ukinuti, HDZ ustraje u tome da je COVID potvrde "itekako nužno zadržati".
Saborska zastupnica Maja Grba Bujević (HDZ) istaknula je da se u pandemiji ne trebaju gledati samo brojevi novozaraženih, nego da treba uzeti u obzir i druge elemente. "Ova Vlada je uložila puno truda u nabavku cjepiva, svima smo omogućili da se besplatno cijepe. Isto tako, omogućili smo da se testiraju oni koji se ne žele cijepiti, isto tako besplatno. Da je COVID potvrde itekako nužno zadržati - nije to izmišljotina Republike Hrvatske nego cijele Europe. Ukidanje COVID potvrda bi nas ostavilo unutar naših granica", objasnila je.
This browser does not support the video element.
Podijeljena mišljenja
"Ukinimo COVID potvrde, protuepidemiološku, diskriminirajuću mjeru koju si ionako ne možemo priuštiti, a koja se u praksi pokazala neučinkovita, košta ekonomiju previše, a novac za testiranje mogli bi daleko bolje iskoristiti", istaknula je Marija Selak Raspudić iz Mosta.
Marijan Pavliček (HS) naglasio je da je u protekle dvije godine doneseno niz kontradiktornih i odluka bez efekta, a najlošijom označava odluku o uvođenju COVID potvrda.
Pavliček, ali i Nikola Bartulica (DP) kritizirali su i najavu testiranja učenika osnovnih škola. "Uvođenjem tog testiranja stvarate psihozu i kod djece i roditelja, tim više što djeca slabije obolijevaju i simptomi su im blagi", kazao je Pavliček.
Sada se naglasak stavlja na djecu do pet godina, ne znam zašto, uvodi se samotestiranje djece, a ne znamo koji će biti učinci na djecu, dodao je Bartulica.
Grbin: Trebaju nam jasno vodstvo i jasne mjere
Peđa Grbin (SDP) je izrazio nadu da je omikron svjetlo na kraju tunela koje će nas izvesti iz dvogodišnje agonije.
"Sada, kada se vidi svjetlo na kraju tunela, nama treba jasno vodstvo, jasne mjere da ne posrnemo na putu na kojem smo često vrludali", poručio je SDP-ov zastupnik.
Ivana Kekin (ZLB) istaknula je kako je tragična činjenica da je Hrvatska od konca listopada, odnosno posljednje rasprave o Vladinu izvješću, izgubila više od 5000 ljudi. "Na devetom smo mjestu po smrtnosti u svijetu, s tendencijom pogoršanja, po smrtnosti od omikrona prvi smo u svijetu, u siječnju smo izgubili 1400 sugrađana, 80 posto ih nije bilo cijepljeno", navela je zastupnica i upitala: "Tko će preuzeti odgovornost za to: Stožer, ministar, premijer?"
"Naprijed možemo jedino zajedno"
Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da se borba s koronavirusom dobiva jedino zajedništvom i znanstveno utemeljenim pristupom, cijepljenjem i poštivanjem epidemioloških mjera.
"Naprijed možemo jedino zajedno, ujedinjeni u cilju očuvanja i osnaživanja zdravstvenog sustava i zdravlja naših građana", rekao je ministar podnoseći Saboru izvješće o učincima mjera protiv koronavirusa od 1. rujna do kraja prosinca prošle godine.
Beroš je branio opravdanost uvođenja EU digitalne potvrde, koja se pokazala kao "univerzalni alat u borbi s epidemijom u svim članicama EU-a", a njezinu je učinkovitost potvrdilo niz istraživanja.
Što se tiče brojčanih podataka o pandemiji koronavirusa, HZZO je od početka epidemije do kraja 2021. iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio više od pet milijardi kuna, a na posebne nagrade zdravstvenim djelatnicima potrošena su oko 122 milijuna kuna.
Od rujna do kraja prosinca potvrđeno je 234.207 slučajeva zaraze, utrošeno je 1.415.166 doza cjepiva, od početka epidemije 4.729.751 doza. Do konca prosinca cijepljeno je 55,68 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66,33 posto odraslog stanovništva, a najveći obuhvat cijepljenih postignut je u Zagrebu.
Niska procijepljenost, starost populacije i rizični faktori
Osvrnuvši se na oporbene prozivke zbog visoke smrtnosti od koronavirusa, Beroš je istaknuo kako treba voditi računa da Hrvatska ima nisku procijepljenost, staru populaciju te visoku prisutnost rizičnih faktora, poput prekomjerne težine, pušenja i konzumacije alkohola.
Osim toga, visoki mortalitet evidentiran je i prije pojave epidemije, a kad se radi o letalitetu – broju umrlih u odnosu na broj zaraženih, niži je od brojnih zemalja u svijetu i podjednak je letalitetu u cijeloj Europi.
"Ako se promatraju tri osnovna parametra: udio cijepljenih, starost stanovništva i ukupna smrtnost od koronavirusa, tada niti jedna zemlja EU-a nema nižu ukupnu smrtnost od te bolesti, a da ima starije i slabije procijepljeno stanovništvo od Hrvatske", rekao je.
Mađarska i Češka, primjerice, imaju višu ukupnu smrtnost od koronavirusa, a manje starijeg stanovništva i bolju procijepljenost od Hrvatske.
Beroš je također ustvrdio kako rad bolnica nije usmjeren isključivo na liječenje pacijenata s COVID-om. Po posljednjim podacima, bolničke ustanove zbrinjavaju onkološke pacijente prioritetno i bez poteškoća te nisu uočeni problemi u provedbi preventivnih onkoloških programa.