Za svaki od problema na koji svakodnevno nailaze predlažu i rješenje, kaže Željko Stipić, koji predvodi prosvjed ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja. ''Prosvjed organiziramo sami i pridržavat ćemo se svih epidemioloških mjera i više od toga. Želimo da naš prosvjed bude ogledni primjer kako se održava prosvjed u vrijeme pandemije i da bude poruka svima koji se ne pridržavaju mjera. Da bude jasno koliko je to važno. Formalnu podršku ostalih prosvjetnih sindikata nismo tražili, ali ne sumnjam da je imamo. Naši su ciljevi uvijek isti, bez obzira na to što ponekad imamo drugačije prijedloge rješenja problema s kojima se susrećemo'', istaknuonajavio je prethodno Stipić.
Ministar Radovan Fuchs najavio je da će se već danas susresti s prosvjednicima, no kasno sinoć stigao mu je poziv za uži kabinet Vlade, javio se i obećao što skoriji susret. Po svemu sudeći do njega će doći odmah nakon prosvjeda.
Djelatnici u školama susreću se s četiri problema, od kojih su neki bili prisutni i prije pandemije, a na koje žele ukazati tijekom današnjeg prosvjeda koji su nazvali ''Koronaškola''. ''Smatramo da je vrijeme da se ukaže na te probleme jer nitko od nas ne zna koliko će ova situacija trajati, a sigurno je da neće još kratko'', dodaje Stipić.
Problem paralelnog rada
Prvi problem koji navodi je tzv. paralelni rad. Naime, nastavnici koji rade u školama u vrijeme pandemije imaju zadatak kada dođu kući nastavu održati online i ostalim učenicima koji su ili zaraženi ili u samoizolaciji. Na taj način zapravo imaju prekovremene sate koji su regulirani zakonom te Stipić kaže kako samo žele da im se kao takvi i uvaže. Smatra i kako na taj način u pitanje dolazi kvaliteta rada učitelja koji su toliko opterećeni te napominje kako neki ravnatelji zloupotrebljavaju tu situaciju te zahtijevaju da se online nastava održava i za sve ostale učenike koji su iz bilo kojeg drugog razloga ostali kod kuće, nevezano za sam koronavirus. Sindikat stoga predlaže da se takav rad ukine ili ako se nastavi s njim, da se sukladno zakonu o radu regulira kao prekovremeni sati. ''Postoji Zakon o radu, on je jasan i mi samo želimo da se primjenjuje.''
Drugi problem na koji Sindikat Preporod želi ukazati jest odlazak nastavnika koji su bili kontakti, najčešće na radnom mjestu, u samoizolaciju i naknada koja je niža od naknade za ''obično'' bolovanje, te smanjuje plaće nastavnicima u toj situaciji za više od tisuću kuna. Neki od njih mogli bi u tim situacijama održavati online nastavu, ali mnogi ravnatelji to ne dozvoljavaju. ''Mnogi su zbog toga u problemima, mnogi su višekratno završavali u samoizolaciji, a ono što se još događa i što je jako zabrinjavajuće jest da se nastavnici boje prijaviti da su bili u kontaktu upravo zbog tog problema. Osim toga, to nije problem samo u školama, to je problem svakog radnika u vrijeme pandemije. Ljudi završe u samoizolaciji, ne svojom krivnjom, ali budu kažnjeni manjom plaćom. I tu samo želimo da se da prednost Zakonu o radu, koji jasno propisuje naknade za bolovanja.''
Treći je problem nedostatak sredstava za rad. Naime, Stipić ističe da većina nastavnika kod kuće ima samo jedno računalo, i onda dolaze u situacije da i njihova djeca, a i oni sami moraju istovremeno sudjelovati na nastavi, pa su mnogi prisiljeni o vlastitom trošku kupovati laptope i opremu. ''Neki će reći da sitničarimo, ali ako je poslodavac odredio rad od kuće, on je dužan pobrinuti se za osiguravanje uvjeta takvog rada. Podjela laptopa koja je krenula u školama još prije nekog vremena jako se sporo odvija i samo želimo da se taj postupak ubrza i da se nastavnicima osiguraju uvjeti za kvalitetan rad. Osim toga, tu su i drugi troškovi, mobitela i ostalog, a poslodavac je dužan platiti naknade za njih.''
''Mnogi učenici nemaju uvjeta za rad''
Četvrti, ali ne i najmanje važan problem, odnosi se na nenastavno osoblje. ''Spremačica je po školama već dugo vremena malo, a danas, u vrijeme pandemije, one su dodatno opterećene poslom. Uz pojačan svakodnevni rad zbog održavanja razine higijene koja je u pandemiji potrebna u školama, one mjere temperaturu na ulazima u škole, popisuju sve koji ulaze i rade niz dodatnih poslova koji ih opterećuju. Osim toga, i same su izložene mogućnosti zaraze, zbog čega i one završavaju na bolovanjima. Broj spremačica u školama određen je normativima koji se već godinama i od prije pandemije ne poštuju. Samo želimo da nam se omogući zapošljavanje na koje imamo pravo'', kaže Stipić.
Na kritike koje iz društva dolaze na račun današnjeg prosvjeda jasno kaže: ''Kritika uvijek ima i uvijek će ih biti. Uvijek će neki govoriti kako nije trenutak za zahtjeve, kako treba pisati pisma ministrima i tako... Njima samo poručujem da smo proteklih mjeseci napisali niz pisama te da smatramo da je vrijeme da se ukaže na probleme koji nisu samo naši, nego problemi društva u cijelosti.''
*''Osim toga, prosvjedi u ovoj zemlji nisu zabranjeni. Da jesu, mi ne bismo prosvjedovali. Da smo imali druga sredstva da ukažemo na probleme, također ne bismo prosvjedovali. Uz to, ova koronakriza iznjedrila je i ostale probleme koji postoje već godinama, a nikada nisu riješeni. Mnogi učenici nemaju sredstva za rad od kuće, od njih očekujemo isto kao i kad nema pandemije, a uvjeti su brojnima bitno različiti zbog socijalnog statusa. Jasno je propisano da svi imaju pravo na jednake uvjete obrazovanja, to sada nije moguće. U prvom valu pandemije za gotovo 10 do 15 posto učenika uopće nismo imali informaciju prate li i na koji način nastavu. Za mnoge od njih razlozi su bili opravdani. Pokušajmo iskoristiti ovu situaciju da i taj problem što brže riješimo'', zaključuje Stipić.
''Idući tjedan idemo na sastanak kod ministra''
Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja kaže kako se slaže s problemima koje navodi Željko Stipić, ali smatra da nije vrijeme za prosvjede nego za dijalog. ''Mi smo zatražili sastanak s ministrom obrazovanja i idući tjedan idemo na njega. Uz ova četiri problema ima ih još niz. Kako bismo otkrili kojih je najviše i kakvi su, te odredili prioritete, pokrenuli smo online akciju 2 i prikupljamo iskustva s terena.''
''Mi smo nedavno ostvarili prava iz prošlogodišnjeg štrajka, u kojem smo imali i podršku javnosti i podršku struke, smatramo da je obzirom na koronakrizu i situaciju u kojoj se danas nalazimo važno ukazivati i rješavati probleme na koje nailazimo, ali naš izbor je dijalog. Jer mnogi ljudi se suočavaju s velikim problemima. Mi osluškujemo mišljenja s terena i smatramo kako nije vrijeme za prosvjede već za razgovor'', dodaje Tuškan te napominje kako im je namjera razgovarati s ministrom o svim problemima koji ih muče, utvrditi koji su prioriteti, te rješavati jedan po jedan.
''Kao također dva od važnijih problema na koje bih ja ukazala je problem zaštite naših izrazito vunerabilnih zaposlenika koji imaju na papiru da im je potrebna posebna zaštita, ali u stvarnosti oni ta prava nisu u mogućnosti koristiti. Dodala bih i kako je ovo izrazito teško razdoblje za učenike u psihološkom smislu, a oni nemaju nikakvu mogućnost obraćanja nekome za psihološku pomoć. Nemaju nikoga da im objasni da je normalno da se osijećaju tako kako se osijećaju, da im pruži dodatnu motivaciju i dodatni poticaj za učenje i rad'', napominje Tuškan.
''Ministru ćemo prezentirati probleme idući tjedan i vidjet ćemo kako ih možemo rješavati. Oko problema manjka nenastavnog osoblja obratili smo se i pučkoj pravobraniteljici, koja nam je obećala pomoći. Problem je što se nastava ne može održavati ako nemate temeljnih uvjeta za nju'', zaključuje Tuškan.