Upitan za komentar nastavka "rata" trgovaca i Vlade oko cijena, te da je sve više primjera gdje su se kazne pisale zbog zaokruživanja na šest ili četiri centa, odnosno je li to punjenje statistike Državnog inspektorata i inspekcija, ministar financija Marko Primorac je kazao da to nije tako.
Rekao je kako je Vlada od početka procesa uvođenja eura sve pokušavala voditi transparentno.
"Zakon o uvođenju eura i svi drugi akti upravo su takvo okruženje i odražavali, međutim dio poslovnih subjekata je to prefleksibilno shvatio te smo pokušali spriječiti upravo neopravdana poskupljenja", rekao je Primorac koji sudjeluje na konferenciji o poreznom sustavu na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Dodao je kako Državni inspektorat, Porezna i Carinska uprava rade sve što mogu kako bi takvo ponašanje sankcionirali, ali i spriječili.
"To je instrument koji djeluje korektivno, ali i preventivno, tako da se šalje poruka svima koji su htjeli iskoristiti ovu situaciju, da to ne samo da nismo priželjkivali, nego smo htjeli i zabraniti", rekao je ministar.
Na kraju krajeva, sve je to propisano zakonima o uvođenju eura i zaštiti potrošača, dodao je.
I sitno zaokruživanje je nepoštena poslovna praksa
Na pitanje je li kršenje zakona ako se cijena zaokruži na četiri ili šest centi, odgovorio je da su neki očito iskoristili "privremeno smanjenu sposobnost potrošača da objektivno vrednuju cijene u eurima, u odnosu na cijene u kunama".
"To je nešto što Zakon o zaštiti potrošača klasificira kao nepoštenu poslovnu praksu. Da je netko to činio kasnije ili ranije to ne bi možda bila nepoštena poslovna praksa, ali upravo smo se zakonom o uvođenju eura pozivali na načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, a ovo je bilo neopravdano povećanje kod nekoliko poslovnih subjekata, kod jedne manje skupine", kaže Primorac.
"Cilj države nije ubrati nekakav novac i iskoristiti ga za ne znam što i puniti proračun, nego je cilj sankcionirati nepoštene poslovne prakse", dodao je ministar.
Upitan što ako te sankcije padnu na sudu, rekao je da nije pravni stručnjak, ali da postoje službe koje vlada "itekako koristi i koje su involvirane u donošenje njezinih odluka i strukturiranje bilo kakvih prijedloga".
"Razgovarali smo i s tim stručnjacima, oni ne vide tu ništa sporno, a siguran sam i da službe inspekcije, porezne i carinske uprave rade po zakonu", rekao je.
Govoreći o porezu na ekstraprofit, odnosno informaciji da će Ina na ime toga nameta platiti oko 80 milijuna eura, rekao je da je to i očekivao, kao i ukupnu svotu od oko 600 milijuna kuna i da je to u skladu s predviđanjima.