Hrvatska sljedeće godine dobiva novi Zakon o radu. Zakon koji se odnosi na zaposlene, bolje reći većinom one u privatnom sektoru.
Hoćete li moći raditi od kuće, tko će i kako to plaćati, koliko možete imati ugovora na određeno. I ne manje bitno, da bismo održali mirovinski sustav hoćemo li morati raditi dulje ili uvoziti masovno strane radnike.
Odgovore je dao ministar Josip Aladrović, a s njim razgovara Mislav Bago.
Novi Zakon o radu
"Procjena je da trenutno radi 30 do 40 tisuća platformskih radnika. Uglavnom rade mlađe generacije. To je nešto što je omogućilo lakši način rada. To je novi oblik rada", komentirao je ministar platformski rad. Ovdje nije pitanje samo o studentima, istaknuo je Aladrović.
Zakon želi smanjiti sve oblike prekarnog rada i neprijavljeni rad. Niti jedna zemlja to nije uspjela osim Irske. "Mi očekujemo da ćemo biti druga europska zemlja koja će to uspjeti", dodao je. Potrebno je biti vrlo precizan i oprezan zbog mnoštva tužbi koje su moguće.
Regulirat će se i rad od kuće. Jedan od dijelova je da poslodavac plaća režije zaposlenom. "Prije COVID krize imali smo oko tri posto radnika od kuće. Procjena je bilo na razini EU da 37 posto radnika može obavljati posao od kuće. Želimo benefite usustaviti - da poslodavac i radnik imaju veću razinu zaštite, ali i da se određeni troškovi plaćaju", otkrio je ministar.
Rad na određeno je moguć do tri godine. "Jedan od temeljnih ciljeva novog Zakona o radu je smanjiti prekarni rad. Mi imamo u Hrvatskoj 25 posto ugovora na određeno vrijeme i tu smo lideri u EU. Želimo smanjiti taj broj", naveo je. Cilj ministra je ograničiti broj ugovora, vrijeme trajanja ugovora i kod sklapanja ugovora da poslodavac objasni zašto sklapa ugovor na određeno. Također, povezane tvrtke bit će uključene u taj lanac i "neće biti moguće tako jednostavno prebacivati radnike iz tvrtke u tvrtku."
Kod Zakona je bitno napomenuti da Radna skupina još uvijek radi. "Nije ništa sveto pismo, o svemu možemo razgovarati", izjavio je.
Odlazak u mirovinu
Zakon propisuje odlazak u mirovinu sa 65 godina. Jesmo li spremni duže raditi ili je bolje uvoziti strane radnike da mirovinski sustav to "pokrpa"? "Mi moramo biti svjesni da je duži ostanak u radnom svijetu naša realnost. Pogotovo u djelatnostima u kojima je to moguće", rekao je i dodao je da će odlazak u mirovinu sa 65 godina biti izbor.
"I uvoz radne snage je realnost koja se događa za sve djelatnosti koje mi na tržištu rada nemamo", zaključio je ministar Aladrović.
Nalazi u slučaju Severine Vučković proslijeđeni Državnom odvjetništvu
Prošli tjedan Ministarstvo je objavilo nalaze u slučaju Severine Vučković koji je proslijeđen Državnom odvjetništvu. U radu Centra za socijalnu skrb pronađen je 21 propust, a 24 pogreške u radu Centra za posebno skrbništvo. Ministar je rekao da oni ne mogu ulaziti u detalje nalaza.
"Mi smo profesionalno odradili i jedan i drugi inspekcijski nadzor i očekujemo da je tu naš dio posla završen. Povećali smo broj upravnih inspektora i inspektora u inspekcijskom nadzoru. U odnosu na prošlu godinu smo u prvih 10 mjeseci napravili četiri puta više inspekcijskih nadzora", dodao je. Hrvatska komora socijalnih radnika mogla je mimo Ministarstva sama napraviti stručni nadzor, ali koliko je ministru poznato - oni to nisu učinili.
"Mi štitimo interes djeteta, neovisno o kome se radi. Ovdje je javno eksponiran slučaj zbog poznatih roditelja. Ne možemo zatvarati oči pred bilo kojim nepodopštinama u sustavu. Ja zaista vjerujem da socijalni radnici i svi djelatnici u sustavu profesionalno obavljaju svoj posao. Međutim, nama kao Ministarstvu je zadaća svaku pritužbu ispitati", objasnio je.
"Svaki od tih slučajeva ćemo promotriti i izvršiti nadzor gdje je to potrebno i utvrditi činjenice isključivo poštujući interes djeteta", zaključio je za kraj.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr