Aladrović nakon sjednice GSV-a: "Jedna od kratkoročnih mjera je i povećanje minimalne plaće"

Galerija 4 4 4 4

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Ogromna šteta UŽIVO Apokalipsa u Dalmaciji: Kod Omiša pronađena mrtva žena, poznato stanje ozlijeđenih koji su u Zagrebu OBRAČUN U PODNE Pucnjava u trgovačkom centru u Zagrebu: Naoružani razbojnici napali zaštitare i oteli kovčeg s novcem, zaštitari zapucali Bez lijekova i obitelji Potresena liječnica: "To u životu nisam vidjela, tako strašan prizor – djeca bez inzulina, trudnice pred porodom..."

Članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) raspravljali su na tematskoj sjednici o rastu cijena i troškova. Predsjedavajući GSV-a Vilim Ribić izjavio je kako stanje nije dramatično, a da su dometi Vlade ograničeni. 

Vlada neće dirati trošarine na gorivo, no ministar Aladrović najavio je dizanje minimalne plaće 

"Pitanje je i kako ćemo kompenzirati građane koji imaju najniže prihode. Treba jačati minimalnu plaću, drugo su izvanredni doplaci zbog rasta cijena i treće su porezne intervencije. To su mjere o kojima Vlada trenutno razgovara", naglasio je Ribić. 

Stvari se još događaju. Treba vidjeti koliko će nafta i energenti još rasti. Treba se pravilno ocijeniti težina problema. Psihologija je pola ekonomije, a psihoza i ocjećaj da će cijene rasti mogu biti ogroman poticatelj rasta cijena. Situacija nije dramatična, ako bude gore država će intervenirati", rekao je Ribić. 

Izjavu je dao i predstavnik poslodavaca. 

"Do porasta je došlo zbog globalne krize i potrebno nam je globalno rješenje. Dio će se prevaliti na konačne kupce, tamo gdje imamo dugoročne ugovore neće doći do promjene cijena, niti tamo gdje imamo globalnu utakmicu jer tamo ne smijemo dizati cijene da bi ostali konkurentni. Naš je apel da se što više sredstava preusmjeri u energetske projekte", izjavio je predstavnik poslodavaca. 

Ministar Marić kazao je pak da situacija zahtjeva koordinirani pristup. "Vlada nije nesvjesna situacije. Bilježimo značajan rast cijena energenata, ali današnja razina cijene nafte nije povijesno najviša razina. Cijena je nekad prelazila i 140 dolara po brentu, a sad je 80 i nešto", naglasio je ministar. 

Izjavu je dao i ministar Aladrović. "Postotak onih koji se nalaze u siromaštvu ili su na granici siromaštava je 18,4 posto. Tu smo u nižem dijelu EU", kazao je. 

"Usuglasili smo stavove, identificirali smo probleme i tražimo adekvatno rješenje. Jedna od kratkoročnih mjera bi bila podizanje minimalne plaće, činimo sve što možemo da bismo one koji su u riziku od siromaštva zaštitimo. Do travnja iduće godine neće biti povećanja cijena struje za građanstvo. Tema vouchera za struju je spomenuta, ali nismo još o detaljima, naglasio je ministar. 

Komentirao je i slučaj Severine i Centara za socijalnu skrb. "Jučer smo završili i nalaz poslali vijećima. Utvrdili smo određene nepravilnosti u 40 i nešto slučajeva. Nalaze smo proslijedili i prema Općinskom državnom odvjetništvu", rekao je Aladrović. 

Ministar Marić govorio je o plivajućim trošarinama i na koji način se formira cijena goriva.

"Na nekim od idućih sastanaka će biti i HNB, njihov glavni cilj je čuvanje cijena. Ja bih govorio malo o brojkama. Što se tiče dizela i benzina, došli smo u situaciju da nije prvi put ali je rariretno, da je cijena dizela nešto malo viša od benzina.

Imamo četiri komponente koje utječu na cijene: cijena sirovine po kojoj se nabavlja, trošarina iz koje se plaća u proračun - zdravstvo, mirovine, plaće, jedan namjenski dio, to je ukupno 1,20 lipa, za ceste, za autoceste i za željeznicu, zatim marža distributera, i na kraju PDV. Kada analiziramo trenutnu cijenu.

Sirovine su oko 3,9 kuna u litri. Imamo višu trošarinu za benzin nego za dizel, iza toga stoji što je gro gospodarskih vozila pogonjeno dizelom", kazao je. 

"Cijena nafte nije povijesno najviša iako je 11.40 povijesno najviša maloprodajna cijena. Država od trošarina na energente planira uprihoditi 8,4 milijarde kuna, od čega je najveći dio 95 posto od trošarina na benzin i dizel".

Nije rekao u kojem trenutku će država reagirati i intervenirati, a prema njegovim izjavama ispada da Vlada barem za sada neće učiniti ništa što se tiče trošarina na energente. 

Predstavnik poslodavaca kazao je da bi država trebala povećati proizvodnju energenata. "Globalni rast cijena će dovesti do toga da ćemo imati puno više investicija. Dio industrije će morati ići na više cijene", kazao je i donio procjenu što će rasti, a što padati. 

"Ne mislimo da će rast cijena energenata donijeti veliki porast cijena. Ne vidimo da treba doći do 15 ili 20 posto rasta. Doći će do porasta cijena u onim sektorima gdje je konkurencija slabija. Ne vjerujemo da će doći do inflacije kao u vrijeme Jugoslavije. Nije nam u interesu dizati dramatično cijene". 

"Ove promjene cijena nisu realna, vjerujem da će se ovaj balon raspuknuti", kazao je i na pitanje o mogućem povećanju plaća rekao da prosječne plaće rastu i da se poslodavci bore za talente.

Na pitanje jesu li poslodavci zadovoljni time što država neće intervenirati u cijene goriva, odgovara:  "Ovaj problem ne mogu riješiti ni njemačka ni francuska vlada, pa tako ga neće riješiti ni hrvatska vlada. Nema značajnijeg rasta cijena što se tiče građana. Nas je strah da će poduzetnici platiti ceh globalnog poskupljenja", rekao je. 

Ponovno je znatno poskupjelo gorivo. Prosječan spremnik od 50 litara dizela skuplji je čak 19,5 kuna, za spremnik benzina treba izdvojiti 13 kuna više, a plina 15 kuna. Kada rastu cijene goriva, sve raste, pa se postavlja pitanje hoće li i na koji način država reagirati i primjerice uvesti plivajuće trošarine na cijene goriva. 

Zbog poskupljenja, danas su reagirale brojne političke stranke i predstavnici Sindikata. Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović ironično je izjavila kako je "Hrvatska fenomenalno mjesto za život", gdje siromašni na Baniji ostaju bez toplog obroka, gdje cijene energije i hrane rastu, a Vlada razmišlja. Mostov Miro Bulj pozvao je sa saborske govornice vladajuće da se pozabave rastom cijena goriva.