Na pitanje hoće li se ovaj tjedan održati sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost kazao je da neće odgovarati na to pitanje bez da se vrati na početak priče pa je podsjetio na uhićenja u aferi Janaf, napad ispred Banskih dvora te dodao su odlučili da neće inzistirati na Vijeću, a zatim ga je Plenković napao tijekom posjeta Bruxellesu. Kazao je i kako je nakon toga smatrao da je "vrijeme za Vijeće za nacionalnu sigurnost kao krovno tijelo".
"Predsjednik Vlade je to na jedan bezobrazan način odbio. Onda je sazvao, protivno zakonu, koordinaciju sustava domovinske sigurnosti koja služi isključivo kao provedbena ruka Vijeća za nacionalnu sigurnost. Sam je rekao da je došlo do radikalizacije u Hrvatskoj. To je jedna konzilijarna dijagnoza koju ne može postaviti nitko sam. Spustio je to na jednu niže tijelo kojem nije predsjedavajući već je tom tijelu nadređeno Vijeće za nacionalnu sigurnost u kojem sam, ako ćemo formalno gledati, ja predsjedavajući. To tijelo je donijelo nekakav zaključak, koje je poslalo natrag Vladi, dakle sve mimo procedure i mimo zakona", izjavio je Zoran Milanović i dodao da je na tom tijelu "iz kolegijalnosti bio prisutan" i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Rekao je i kako mu te zaključke nisu dostavili osobno, a što su trebali po zakonu.
Komentirao je i prepucavanja na relaciji Pantovčak - Banski dvori te kazao kako je ovo što on radi "nužna obrana" i da je to "daleko od prekoračenja".
"Što se tiče prepucavanja, nikakav dopis Andreja Plenkovića meni, po uzoru na ono kako sam se ja obratio njemu, formalno nije došao. Sljedeće preko kotlovnice neka pošalje dopis ovdje i kantu ugljena", rekao je predsjednik.
Predsjednik je komentirao i epidemiološku stuaciju, kaže da nismo pobijedili koronavirus te da je "potrebna viša razina koordinacije i suglasnosti nacije, države i državnog aparata i Sabora".
Osvrnuo se i na sudske postupke koji "traju 100 godina".
Rekao je kako je "to neodrživo" da postupci toliko traju govoreći o postupku Ive Sanadera kao i Branimira Glavaša.
"15 godina za ratne zločine. S jednim krunskim svjedokom. Pa dajte ga više zatvorite ili oslobodite", poručio je. Na pitanje zašto to nije uredio dok je bio premijer, Milanović je odgovorio: "Zato što nisam. Nisam napravio mnoge stvari ali sam se recimo obračunao s mnogim stvarima u najtežem vremenu koje nas je snašlo. Bio sam premijer četiri godine, ne znam, možda sam se trebao baviti time a ne švicarcem, ne fiskalizacijom, ne ukidanjem privatnih ovrhovoditelja, ne ukidanjem saborskih mirovina".
Milanović je rekao kako se ne može sjetiti da je rekao kako mu se čini da nema dovoljno dokaza u slučaju Janaf.
"Ako sam baš doslovno tako rekao onda povlačim to što sam rekao, ne mogu se sjetiti da sam tako rekao. Ono što jesam rekao da mi je ovo neuvjerljivo. Moramo vjerovati onome što nam plasira jedna strana, a to je DORH. To daju medijima i onda se povuku. Na kraju ljudi odu u penziju, dakle više ih se ne pita kako je to počelo. To se zove manjak odgovornosti, to se zove crnilo. Meni je logično, da ako imaš neki dokaz, koji je krunski, da ga uzmeš a ne da nakon toga provodiš još mjere godinu dana da na kraju nemaš ništa tako značajno", izjavio je za Večernji.
O američkim izborima
Milanović kaže da mu je drago što je pobijedio Joe Biden kojeg je 2016. primio u Banskim dvorima dok je bio premijer.
"Zadržao se sat vremena duže, kasnio je ovdje (Pantovčak), nikad ne bih rekao da će biti predsjednik Amerike. Ne zbog pameti koja je velika. Pričali smo o svemu, razgovarali o duljini trajanja pravnih škola u Americi. Taj detalj pamtim", kazao je Milanović
"Mi smo stabilni, i to ne pacijent nego zemlja, sa svojim problemima. U okviru EU puno je toga zadanom, nije tu Amerika presudno bitna. Drago mi je da je pobijedila ta jedna razumna struja koja se ponaša na način da kažeš sve što ti padne na pamet. I ja često kažem što mi padne na pamet, ali ne vrijeđaš posebno sustavno invalide, manjine", kazao je Milanović.