Prije gotovo dvije godine Matica hrvatska napisala je zakonski prijedlog, a prošlog je petka, 26. siječnja 2024. u Hrvatskome saboru donesen Zakon o hrvatskom jeziku. Njime se uređuje službena i javna uporaba hrvatskoga jezika.
U prvome se dijelu potvrđuje da je hrvatski jezik službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije te da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskoga identiteta i hrvatske kulture na kojemu se odvija usmena i pismena komunikacija na području javnoga života u Hrvatskoj. Ističe se i posebnost hrvatskoga jezika, odnosno njegova trodioba na tri ravnopravna narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko – od kojih je štokavsko odabrano kao obrazac za standard.
Zakonom se propisuje da se Hrvatska u kontaktima s institucijama Europske unije i u međunarodnim kontaktima predstavlja na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Ne regulira se privatna komunikacija
Ističe se kako se Zakonom o hrvatskom jeziku ne ograničavaju slobode književnoumjetničkoga izražavanja niti se njime regulira privatna komunikacija. Glavna je teza Zakona da se njime propisuju osnovna pravila hrvatskog standardnog jezika u službenoj i javnoj uporabi. Odnosno, na hrvatskom se jeziku održava pisana i usmena komunikacija tijela državne vlasti, državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, odnosno svih javnopravnih tijela u Hrvatskoj.
Kako bi se osiguralo jezično uređenje službenih publikacija, dokumenata i slično, navedene institucije dužne su zaposliti lektora (ili osigurati navedene poslove vanjskom lektorskom uslugom).
Javna uporaba hrvatskoga jezika
Javna uporaba hrvatskoga jezika svaka je usmena ili pisana jezična obavijest u prostoru namijenjenom javnosti ili široj publici, uključujući i elektroničku. Zakon propisuje da se javne obavijesti i promidžbene poruke u govorenom, pisanom (tiskanom ili rukopisnom) ili elektroničkom obliku donose na hrvatskom jeziku. U medijskim sadržajima može se, uz uporabu hrvatskoga jezika, uporabiti i hrvatski narječni idiom, posebno kada za to ima umjetničkih razloga. Dopušteno je i u sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava.
Vijeće za hrvatski jezik
Kako bi se osigurala zaštita, njegovanje i razvoj hrvatskog jezika, Vlada osniva Vijeće za hrvatski jezik. Ono se sastoji od predsjednika i 14 članova, stručnjaka za hrvatski jezik, koje imenuje Vlada na prijedlog ministara nadležnih za obrazovanje, znanost i kulturu.
Mandat članova Vijeća traje četiri godine i može se obnoviti.
Vijeće će se skrbiti o hrvatskome jeziku, promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi, brinuti se o pitanjima zaštite bogatstva hrvatskoga jezika, raznolikosti narječnih idioma te njihovoj specifičnoj funkcionalnoj uporabi, predlagati donošenje mjera za zaštitu, osiguranje slobode uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika te pratiti provedbu ovoga zakona.
O tome što će se dogoditi ako tko ne poštuje zakon, ako se ne provodi na odgovarajući način i slično – nema informacija, odnosno čini se kako sankcije za nepoštovanje Zakona o hrvatskom jeziku ne postoje.