Glagolski prilozi, kao što im i samo ime kaže, nastali su od glagola, a mogu biti sadašnji i prošli.
Glagolski prilog sadašnji ima nastavak -ći i označava da se radnja odvija istodobno s nekom drugom radnjom izrečenom glagolom. Idem kući pjevajući.
Za razliku od njega, glagolskim prilogom prošlim (onime koji završava na -vši) iskazuje se radnja koja se zbila prije neke druge radnje u rečenici. Iznenadio nas je zapjevavši kao slavuj.
Čekajući i pričekavši
Važno je zapamtiti da se svaki nastavak dodaje određenom vidu glagola, a ne proizvoljno. Svršeni glagoli (oni kojima se izriče radnja koja je završila) dobivaju nastavak -vši, a nesvršeni (oni kojima radnja traje) nastavak -ći. Znamo li to, jasno nam je da u sljedećim rečenicama nešto nije u redu: Pozirala je s bivšim nosivši zaručnički prsten. Prešli su cestu ne čekavši zeleno svjetlo.
Naime, i nošenje i čekanje radnje su koje traju, odnosno može im se dodati samo nastavak -ći: noseći i čekajući. No ako pogledamo smisao rečenica, možemo primijetiti da u drugoj radnje nisu istovremene, to jest u ovom bi kontekstu bolje odgovarao svršeni glagol pričekati i njemu odgovarajući nastavak.
Pravilno bi stoga bilo da je pozirala s njim noseći zaručnički prsten i da su prešli cestu ne pričekavši zeleno svjetlo.
Ostvario približivši se ili približio se ostvarivši?
Klub je ostvario veliku pobjedu, približivši se obrani titule prvaka. Što se u toj rečenici dogodilo prvo? Logično bi bilo da je klub najprije pobijedio, a ta mu je pobjeda donijela mogućnost da obrani svoju titulu. Prema onome kako je napisano, zaključili bismo pak da je bilo obratno. Zato prvo treba razmisliti o smislu pa onda upotrijebiti odgovarajući oblik.
Ista je situacija u sljedećoj rečenici: Kći ju je nazvala rekavši da ide na operaciju. To što je rekla da ide na operaciju nije prethodilo njezinu pozivu, stoga nije pravilno upotrijebiti taj oblik. Čini mi se da je i u takvim slučajevima na naše izražavanje utjecao engleski jezik, tj. prevođenje oblika -ing i njegova upotreba ondje gdje ne bi trebao biti.
Spomenute rečenice trebale bi glasiti: Ostvarivši veliku pobjedu, klub se približio obrani titule prvaka. i Kći ju je nazvala i rekla da ide na operaciju.
Zastrašujuć prizor
Sigurno ste nekad u medijima uočili bombastične naslove poput sljedećih: Stup dima bio je zastrašujuć prizor. Razlog transfera stvarno je iznenađujuć. Taj je događaj ponižavajuć za sve nas. Što je pak s njima problematično?
Vidimo da riječi zastrašujuć, iznenađujuć i ponižavajuć u tim rečenicama imaju funkciju pridjeva, slično kao što bi bilo da smo rekli opravdan razlog, tužan događaj ili grozan prizor. I prema tome vjerojatno se zaključuje da kao što postoje neodređeni pridjev tužan i određeni tužni, imamo oblike ponižavajuć i ponižavajući.
Međutim, treba znati da su ti pridjevi izvorno bili upravo glagolski prilozi i moraju zadržati oblik riječi od koje su nastali. Kod njih dakle nema određenih i neodređenih oblika, uvijek je samo jedan – onaj koji završava na -ći: zastrašujući prizor, iznenađujući razlog i ponižavajući događaj.
Ima još toga što bi se moglo spomenuti govoreći o glagolskim prilozima (kad se piše zarez, koje su iznimke), ali ionako je tekst iznenađujuće dug. Pročitavši ga do kraja, vjerojatno ste ponešto i naučili, stoga se nadam da sljedeći put nećete previše razmišljati o tome koji je oblik glagolskoga priloga pravilan.