Tijekom ljetnih mjeseci svjedočimo povremenim smanjenjima zaliha pojedinih krvnih pripravaka. Nije to, doduše, hrvatski ekskluzivitet, napominje za DNEVNIK.hr ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić.
Događa se to, objašnjava, i u drugim razvijenim zemljama: ''Iz očitih razloga - godišnji odmori, povećanje prometa, a posljedično, nažalost, i prometnih nesreća, kod kojih ponekad postoje izuzetno velike potrebe za transfuzijskim liječenjem ozlijeđenih osoba. Takve situacije nije moguće planirati''.
''Da bismo umanjili utjecaj navedenih čimbenika, darivatelje krvi potrebnih krvnih grupa pozivamo putem medija da daruju krv, ali ističemo i važnost darivanja krvi tijekom cijele godine. Dakle, pratimo trendove potreba i sukladno tome pozivamo darivatelje'', ističe Jukić.
Zalihe krvi u Hrvatskoj su stabilne, zadovoljava princip samodostatnosti. Povremeno su snižene zalihe pojedinih krvnih grupa, najčešće RhD negativnih, istaknula je Jukić dodavši da stanje zaliha zavise o potrebama bolesnika, njihovim krvnim grupama i indikacijama za transfuzijsko liječenje pojedinim krvnim pripravcima.
''Svakako treba imati na umu da su pojedini krvni pripravci koje dobivamo razdvajajući dozu pune krvi ograničenog i stogo propisanog vijeka kliničke primjenjivosti. Tako npr. koncentrati eritrocita imaju očekivanu terapijsku učinkovitost unutar 35 dana, koncentrati trombocita samo pet dana, a svježe zamrznuta plazma čak tri godine. Uvjeti čuvanja svakog od tih pripravaka strogo su propisani i kontrolirani. Upravljanje zalihama u transfuzijskoj službi u cijelom svijetu (Blood supplay management) je vrlo odgovoran posao jer uvijek moramo imati dovoljno, a nikada premalo niti previše svih krvnih pripravaka svih krvnih grupa'', istaknula je ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Tko (ne) može darivati krv?
''Darivanju krvi može pristupiti svaka osoba dobrog općeg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina - do 60 godina ako krv daruje prvi put, tjelesne težine iznad 55 kilograma - sukladno tablici procjene volumena krvi, tjelesne temperature do 37°C uz uvjet zadovoljenja i ostalih kriterija za darivanje krvi, primjenom kojih štitimo, odnosno sprječavamo mogući rizik po zdravlje darivatelja i preveniramo mogući rizik za zdravlje primatelja krvi'', objasnila je Jukić.
U Republici Hrvatskoj tijekom jedne godine prikupi se oko 190.000 doza krvi. U jednom danu HZTM prikupi u prosjeku od 350 do 450 doza pune krvi. 84 posto darivatelja su muškarci, a 16 posto žene.
''U Hrvatskoj živi puno dobrih ljudi koji daruju krv. Međutim, naši demografski pokazatelji su, nažalost, loši'', upozorila je i dodala: ''Nameće se potreba uključivanja većeg broja mladih u darivanje krvi, posebno nakon pandemije koja nam je zbog zatvaranja škola ''oduzela'' dvije generacije maturanata. Mladi ljudi najčešće prvi put daruju krv u srednjim školama zajedno sa svojim prijateljima. Ove godine su ponovo počeli i to nas jako raduje. U međuvremenu puno surađujemo sa studentima i provodimo akcije na fakultetima''.
Međutim, pristup tom humanom činu iz različitih razloga nemaju svi, a među njima su u Hrvatskoj i muškarci homoseksualne orijentacije, ali pitanje je je li to opravdano u njihovu slučaju. Apeli da se svim hrvatskim građanima bez diskriminacije omogući darivanje krvi, kao u većini država Europske, upućivani su u više navrata, no zasad bez uspjeha. U većini EU zemalja određena ograničenja za njih kao dobrovoljne darivatelje krvi i dalje postoje, no stav se sve više mijenja prema tome da ne smiju biti trajno izuzeti od mogućnosti da postanu dobrovoljni darivatelji krvi.
Zastarjela pravila (p)održavaju stigmatizaciju i diskriminaciju
Sud Europske unije donio je prije sedam godina odluku da je nesumnjivo riječ o diskriminaciji i stigmatizaciji ako su kriteriji za darivanje krvi zasnovani na seksualnoj orijentaciji i da možda nisu poštivani principi proporcionalnosti ako se muškarcu koji je imao seksualni odnos s drugim muškarcem trajno zabrani darivanje krvi.
No, vladama zemalja članica EU-a u odluci je ostavljena mogućnost odbijanja homoseksualnog ili biseksualnog muškarca ako je potencijalni darivatelj krvi u riziku da prenese neku infekciju, uključujući i doživotnu zabranu. Jedan od kriterija je i epidemiološka situacija vezana za HIV/AIDS, odnosno broj zaraženih ili oboljelih u pojedinim zemljama članicama.
''Kada se Hrvatska susreće s manjkom zaliha krvi i krvnih pripravaka, zbog čega se u nekim bolnicama odgađaju kompliciranije operacije, svaka restrikcija koja može dovesti do opasnosti za zdravlje ili život ljudskog bića za nas je neprihvatljiva”, poručili su još prije nešto više od godinu dana iz SDP-a.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu tvrdi da diskriminacija ne postoji na temelju seksualne orijentacije: ''Žene homoseksualne orijentacije se prihvaćaju se za darivanje krvi, naravno, ako zadovoljavaju ostale kriterije za odabir darivatelja. Odbijanje MSM populacije (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima) temeljeno je isključivo na povećanom riziku od zaraze virusom HIV-a. Epidemiološka situacija glede HIV infekcije u općoj populaciji RH je jako povoljna. Hrvatska je zemlja s niskom prevalencijom HIV infekcije na što svi trebamo biti ponosni. Tome sigurno pridonosi odgovoran odnos hrvatskog zdravstva glede dostupnosti antiretroviralne terapije HIV pozitivnim osobama, kao i pred- i post-ekspozicijske profilakse (PrEP i PEP) koja je također dostupna svim potencijalnim korisnicima''.
''Doprinosi tome svakako i pomna selekcija darivatelja krvi kao i primjena najosjetljivijih metoda molekularnog testiranja čime se sprječava prijenos putem transfuzijskog liječenja. Zbog dobro nam poznatog prozor-efekta (''window period''- vrijeme od zaraze do mogućnosti detekcije antigena ili protutijela) koji je značajno skraćen uvođenjem molekularnog testiranja, nema apsolutne, stopostotne sigurnosti za krvne pripravke'', upozorava Jukić.
''Epidemiološka situacija u RH glede HIV infekcije unutar MSM populacije je, nažalost, iznimno loša'', dodaje i napominje: ''Udio MSM osoba u novootkrivenim HIV infekcijama u RH je visok i kreće se u zadnjih nekoliko godina više od 80 posto. Prema ovim pokazateljima RH je u Izvješćima ECDC-a 2019. imala vodeću najlošiju poziciju od svih europskih zemalja (HIV/AIDS surveillance in Europe 2020 – 2019)., a 2020. je odmah iza Mađarske (Izvješća ECDC (HIV/AIDS surveillance in Europe 2021 – 2020).''.
Međutim, aktivisti i aktivistkinje su često upozoravali i da među poželjnim darivateljima krvi ima i heteroseksualnih promiskuitetnih ljudi što se bez priznanja ne može znati, baš kao što i krv može dati i daje i onaj tko ne prizna otvoreno svoju seksualnu orijentaciju.
Promjena je moguća
Austrija, primjerice, ukinula je prije mjesec dana de facto zabranu homoseksualcima, biseksualcima i transrodnim osobama da doniraju krv, a izmjena pravila stupit će na snagu ovo ljeto. Austrijski zakon zabranjivao je dosad svima koji su imali "riskantni seksualni odnos" u zadnjih 12 mjeseci da doniraju krv. Izmijenjeni zakon isključuje sada "svakog davatelja koji je imao više od tri partnera u tri mjeseca koji prethode doniranju" krvi kao i njihove partnere, ne praveći razliku na temelju roda ili seksualne orijentacije.
"Ako netko želi pomoći donirajući krv, ne postoji razlog da mu se to ne dopusti zbog njegove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta", poručio je ministar Johannes Rauch. Kanada, Francuska, Španjolska, Italija, Izrael i Engleska nedavno su također krenule u tom smjeru kad je riječ o uvjetima za doniranje krvi.
Gdje, kada i kako darivati krv?
Medijsko praćenje darivanja krvi, akcija i informiranje javnosti o važnosti ovog plemenitog čina ima značajnu ulogu u promidžbi davalaštva, ističe Jukić i poručuje: ''Ne smijemo nikada zaboraviti kako oko nas žive anonimni dobri ljudi koji svojim plemenitim činom vraćaju vjeru u ljude i omogućuju ozdravljenje nepoznatog bolesnika u čijoj ulozi može biti svatko od nas, od intrauterine dobi do duboke starosti''.
- krv možete darivati u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (HZTM) svakim radnim danom od 07.30 do 19.00 i subotom od 7.30 do 15.00 i na organiziranim akcijama darivanja krvi od strane Gradskih društava Crvenog križa
- muškarci mogu darivati krv svaka tri mjeseca (do sedam dana ranije), a žene svaka četiri mjeseca (do sedam dana ranije)
- prije darivanja krvi pojedite lagani obrok i uzmite dovoljno bezalkoholne tekućine, pripremite osobnu iskaznicu ili putovnicu i zdravstvenu iskaznicu, ponesite i Iskaznicu darivatelja krvi da bi vam mogli upisati darivanje
Darujte život – krvotvorne matične stanice
Pacijenti koji se liječe od leukemije, limfoma, mijeloma ili sličnih krvnih bolesti jedni su od najčešćih korisnika krvotvornih matičnih stanica. Pomoć njima je moguća upisom u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, svaki radni dan (pon.-pet.) od 08 – 14 sati, (zelena zgrada, suteren, soba br. 9) ili u jednom od osam transfuzijskih centara.
Upisati se može svaka zdrava osoba od 18-40 godina, a nakon popunjavanja pristupnice, dat ćete jednu epruvetu krvi za HLA tipizaciju (utvrđivanje antigena tkivne snošljivosti). Ako ste HLA podudarni s oboljelima, kontaktirat će vas Hrvatski registar radi postupka darivanja krvotvornih matičnih stanica.
Kako mogu postati darivatelj krvotvornih matičnih stanica?
- u Zavodu za tipizaciju tkiva KBC Zagreb Kišpatićeva 12, svaki radni dan od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati (zelena zgrada, suteren, soba br. 9)
- u osam transfuzijskih centara u Hrvatskoj: Zagreb, Osijek, Rijeka, Pula, Split, Zadar, Varaždin i Dubrovnik
- na akcijama koje organizira Zaklada Ana Rukavina