Umjesto dječjeg doplatka Njemačka kani uvesti naknadu pod nazivom Osnovno dječje osiguranje, a od 2025. bi trebalo biti i pojednostavljeno podnošenje zahtjeva za pomoć.
Cilj je objediniti dječji doplatak, dječji dodatak, dijelove obrazovnog i participativnog paketa te pojednostaviti njihovu dostupnost jer se sada roditelji moraju obraćati raznim tijelima kako bi ostvarili pripadajuće mjere podrške, zbog čega mnoge obitelji ne dobivaju svoje naknade. Novi ured za osnovnu sigurnost djece trebao bi dobivati relevantne informacije izravno od Porezne uprave.
Pomoć i rasterećenje
Prema nacrtu Ministarstva obitelji, starijih osoba, žena i mladeži, naknada bi se trebala sastojati od dva dijela - osnovnog i dodatnog iznosa.
Osnovica bi trebala odgovarati dječjem doplatku u sadašnjem obliku, koji je Njemačka nedavno povisila i od početka ove godine iznosi 250 eura mjesečno za svako dijete, što je najveće povećanje dječjeg doplatka u povijesti te zemlje.
Iznos se revidira svake dvije godine i po potrebi korigira. Važno je da je osnovni iznos fiksan. Ne može se kompenzirati sa socijalnim naknadama, kao što je npr. roditeljski dodatak.
Uz paušalni iznos za obrazovanje i sudjelovanje, koji trenutačno iznosi 15 eura, dodatni doprinos trebao bi uključivati i paušalni iznos za troškove stanovanja djece, koji trenutačno iznosi 150 eura.
Za razliku od zajamčene osnovice, dodatak ovisi o primanjima roditelja. Što su primanja veća, obitelji dobivaju manje novca. Iznad određenog godišnjeg prihoda roditelja obitelji neće dobiti dodatak. Granica godišnjih prihoda roditelja još nije određena.
Poput dječjeg doplatka, osnovno dječje osiguranje namijenjeno je uzdržavanju sve djece od rođenja do 18. godine. Svatko tko se obrazuje moći će dobivati osnovnu dječju sigurnost do svoje 25. godine, piše Fenix magazin. Oni koji studiraju bit će potpomognuti još dvije godine, a odrasla djeca koja više ne žive s roditeljima trebala bi izravno primiti navedeni iznos.
U Hrvatskoj je dječji doplatak i dalje kao socijalna pomoć
Hrvatska je među europskim zemljama koje za dječji doplatak izdvajaju najmanje, a prema univerzalnom dječjem doplatku ide sve veći broj zemalja u Europskoj uniji.
Vrijeme je da i u Hrvatskoj napokon dođe do promjene, upozorio je nedavno za DNEVNIK.hr Zdenko Babić, profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: '''S obzirom na povećane prihode državnog proračuna uslijed realnog gospodarskog rasta 2022. godine, ali i visoke inflacije te rastućih troškova života svima, a posebice u višečlanim obiteljima s djecom, trebalo je već u proračunu za 2023. godinu predvidjeti potrebna sredstva te u Saboru izglasati promjene relevantnog Zakona i uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu''.
Kod univerzalnog dječjeg doplatka na doplatak se s jedne strane gleda kao na dječje pravo koja ostvaruju sva djeca, a s druge strane pojednostavljuje se procedura i troškovi administracije bitno se reduciraju jer se ne trebaju vršiti provjere dohotka po članu obitelji, objasnio je Babić.
Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za DNEVNIK.hr istaknuli su da je je stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta za obitelji važan prioritet Programa Vlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine.
Stoga je, podsjećaju, planirano donošenje Zakona o doplatku za djecu, što je i najavljeno u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2023. godinu: ''Izmjenama se namjeravaju povećati iznosi doplatka za djecu za sve skupine korisnika, kao i redefinirati postojeće cenzusne grupe. U procesu izmjena Zakona razmatrat će se svi doprinosi kojima je cilj jačanje obitelji u Hrvatskoj.''
Izmjene su najavljene za zadnji kvartal, što znači da će povećanje doplatka osvanuti uoči izbora, ali ni spomena nema o univerzalnom doplatku za svu djecu.
Da je potrebno poboljšati zaštitu prava djece izmjenama propisa o doplatku za djecu, godinama već u svojim izvješćima upozorava i pravobraniteljica za djecu.
Ističe pritom da je potreban sustavan pristup praćenju potreba djece, a mjere usmjerene na poticanje demografskog rasta u Hrvatskoj trebale bi počivati na široj obiteljskoj politici koja uključuje i niz raznovrsnih mjera podrške roditeljstvu, a ne samo ulaganja u djecu kroz dječje doplatke i socijalna davanja.
Problem siromaštva mnogo je širi od nedostatka novca
Svako četvrto dijete u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti. Nedostatak materijalnih sredstava, ali i s time povezana isključenost i depriviranost djece onemogućavaju djecu u ostvarivanju mnogih njihovih prava: na primjereno stanovanje, na bolji uspjeh u školovanju i stjecanje znanja potrebnih za zaposlenje, na cjelovitu zdravstvenu zaštitu, sudjelovanje u kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima potrebnim za razvoj, upozorila je za DNEVNIK.hr dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Problem siromaštva, ističe, mnogo je širi od nedostatka novca i zato nije dovoljno baviti se njime samo u kontekstu novčanih pomoći već je u Hrvatskoj nužno više ulagati u izjednačavanje mogućnosti za svu djecu od najranije dobi: ''To znači i osigurati svakom djetetu primjereno stanovanje i kvalitetnu prehranu, ali i dostupnost ranog odgoja i obrazovanja, pomoći u obrazovanju i uključivanju u aktivnosti organiziranog slobodnog vremena. S tom smo idejom predlagali uvođenje nove socijalne usluge mentorstva za djecu. Pozdravljamo osiguravanje besplatnog školskog obroka svakom djetetu, što će, vjerujemo, mnogima dobro doći.''
No u pogledu dječjeg siromaštva, napominje, svakako je pred Hrvatskom još mnogo posla i obveza: ''Neke od njih proizlaze i iz europskog dokumenta Jamstvo za djecu, a ponajprije je nužno osmisliti i provoditi politiku socijalnog stanovanja jer je primjereno stanovanje osnovno ljudsko pravo, koje utječe na ostvarivanje brojnih drugih prava.''