Turbulencije u koncernu Agrokor već danima izazivaju veliku pažnju javnosti. Ni vladajućima ni građanima nije svejedno kako će se riješiti nabujali problemi, jer pad tako velike strukture mogao bi ozbiljno uzdrmati cijelo gospodarstvo Republike Hrvatske. Prošlog je tjedna objavljeno kako su redom blokirani računi većih tvrtki u koncernu - Tiska, Konzuma, Leda, Jamnice... - a Vlada je pak na svjednici u hitnu saborsku proceduru poslala tzv. lex Agrokor, službeno nazvan Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH.
Novi zakon, koji će se pred saborskim zastupnicima naći u srijedu, odnosio bi se na tvrtke s više od pet tisuća zaposlenih i čije obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna, rekao je tom prilikom premijer Andrej Plenković. Prema prijedlogu, Vlada bi tek na traženje dužnika ili vjerovnika, a uz suglasnost vlasnika tvrtke, imenovala izvanrednog povjerenika, kojeg treba potvrditi Trgovački sud u Zagrebu.
Nakon što je prošlog tjedna objavljena izjava Jurija Solovjeva, prvog zamjenika izvršnog direktora ruske banke VTB, koji je ustvrdio da su problemi u Agrokoru nastali zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga, DNEVNIK.hr-u javila se osoba koja je nedavno (netom prije izbijanja krize) sudjelovala u analizi financijskih izvještaja Agrokor Grupe, a koju su zatražile strane banke (podaci poznati redakciji).
Važnost koncerna za gospodarstvo RH
Po informacijama koje nam je dostavio naš izvor, predmet analiza bili su konsolidirani financijski izvještaji za 2015. godinu, koji su zasad zadnji dostupni. Te je godine Agrokor imao od 50 do 100 posto udjela u 61 članici grupe, a konsolidirani izvještaj znači da su u njemu eliminirani njihovi međusobni financijski odnosi te se proučavaju aktivnosti koje je Agrokor Grupa imala prema trećim osobama.
U toj su godini, prvenstveno zbog kupnje Mercatora, ističe naš izvor, ukupni konsolidirani prihodi porasli s 35 milijardi na 49 milijardi kuna. Usporedbe radi, i da bi se stekao dojam koliko je koncern važan za gospodarstvo RH, plan prihoda u proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu iznosio je 106 milijardi kuna.
Po podacima našeg izvora, odnos kapitala i rezervi u odnosu na ukupnu pasivu kod Agrokor Grupe nepovoljan je i iznosi 14,24 posto, a po nekim bi pokazateljima morao iznositi minimalno 25 posto. Prevedeno, da bi neka tvrtka mogla normalno poslovati, 25 % ukupne imovine morala bi financirati iz vlastitih izvora, a preostalih 75 % iz trećih izvora (krediti, obveze prema dobavljačima, plaće itd.).
No, naglašava naš izvor, i te loše brojke za Agrokor Grupu još su lošije, jer pritom treba uzeti u obzir i da Agrokor nije stopostotni vlasnik svih tvrtki u koncernu. Ako se u kalkulacije uključi i taj moment, proizlazi da je stupanj financiranja Agrokora svega 4,35 %, odnosno u praksi tek 2,3 milijarde u odnosu na aktivu od 52,8 milijardi.
Slijedom ovih podataka, naš je izvor zaključio kako "svaki malo veći poremećaj u poslovanju može dovesti do značajnih poteškoća u cijeloj Agrokor Grupi". Nadalje, Agrokor ima više kratkoročnih obveza u odnosu na kratkotrajnu imovinu, i to za čak 17 posto.
"Ono što vrlo bode u oči je činjenica da Agrokor Grupa ima iskazano 2,6 milijardi kuna na računu i u kratkoročnim depozitima. Da, ista ona Agrokor Grupa koja duguje 16 milijardi kuna dobavljačima - ima novca na računu!", naglašava izvor DNEVNIK.hr-a.
Nadalje, obveze prema bankama iznose 26,5 milijardi kuna (krediti i financijski leasing), od čega je tijekom 2016. godine na naplatu dospjelo 4,7 milijardi. Konkretno, ukupni troškovi kamata Agrokor Grupe u 2015. godini iznosili su 2,3 milijarde kuna, odnosno 4,8 posto ukupnih konsolidiranih prihoda. "U prijevodu, od svakog prodanog Ledo sladoleda 4,8 posto novca odlazi na podmirenje kamata bankama. Mali je broj kompanija koje si mogu dopustiti ovako veliki udio troškova financiranja u ukupnim prihodima."
Dugove Agrokora mogli bi platiti - dobavljači?
Po podacima u izvještaju, vidljivo je i da Agrokor Grupa dobavljačima duguje 16 milijardi kuna, od čega najveći dio otpada na domaće dobavljače, dok stranim dobavljačima duguje oko 1,2 milijarde.
Proteklog vikenda zahuktali su se i razgovori oko obveza Agrokora za izdane mjenice. Naime, Agrokor Grupa ima oko 6 milijardi kuna obveza u formi mjenica koja je izdala svojim dobavljačima. Riječ je o, možemo reći, privremenim mjerama, kada je Agrokor - zbog činjenice da nije mogao podmirivati svoje obveze na vrijeme - izdavao svojim dobavljačima mjenice. Te su mjenice dobavljači mogli po primitku (uz naknadu) naplatiti od neke financijske institucije, banke ili faktoring tvrtke, što su oni uglavnom i činili, jer su morali osigurati svoje daljnje poslovanje.
No, u tim je ugovorima s financijskim institucijama ugrađena klauzula po kojoj, ako se one ne naplate Agrokora, novac mogu potraživati od - dobavljača. Upravo je ta klauzula trenutačno veliki problem jer se radi o naplati novčanih iznosa koje su dobavljači u međuvremenu potrošili (isplatili su plaće svojim zaposlenima, podmirili su svoje obveze i sl.).
Ključno je stoga, naglašava naš izvor, u ovoj fazi osigurati i standstill aranžman s financijskim institucijama koje su financirale ove otkupe mjenica, jer će u suprotnom dobavljači morati plaćati već naplaćena potraživanja od Agrokora.
Ako prestane dotok sredstava iz Agrokor grupe, "nastat će stampedo na dobavljače, koji će morati u vrlo kratkom roku osigurati značajno financiranje", navodi naš izvor.
Postavlja se stoga i logično pitanje kako prethodni revizijski izvještaji nisu ukazivali ni na kakve probleme koji bi mogli dovesti Agrokor Grupu do stanja u kojem se nalazi danas. Naš je izvor istaknuo dvojbe u objektivnost i realnost glavnog revizora Agrokor Grupe, društva Baker Tilly Discordije, ponajviše zbog činjenice da to društvo radi isključivo revizije Agrokor Grupe, odnosno svi su mu klijenti na neki način povezani s Agrokorom.
Upitna objektivnost revizijske tvrtke
Revizorska društva, koja moraju djelovati u skladu s međunarodnim standardima, uobičajeno ne bi smjela ostvarivati više od 15 posto prihoda od jednog klijenta, dok, kako procjenjuje naš izvor, Baker Tilly od Agrokora ostvaruje otprilike 90 posto ukupnog prihoda.
Cijelo to vrijeme vlasnik najmanje 90 posto dionica Agrokora bio je Ivica Todorić, bilo on osobno, bilo da je to tvrtka u kojoj je on stopostotni vlasnik. Vlasnik Agrokora trenutno je Adria Group Holding BV iz Nizozemske, koja ima 95,52 posto dionica, a vlasnik te nizozemske tvrtke druga je tvrtka iz te zemlje, kojoj je pak stopostotni vlasnik - tvrtka iz Hrvatske Agrokor projekti, u potpunom vlasništvu Ivice Todorića.
U sklopu tzv. standstill ugovora koji je Agrokor u nedjelju potpisao s vjerovnicima (Erste&Steiermärkische Bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank, VTB Bank (Austria) i Zagrebačka banka) određena je funkcija Chief Restructuring Officera, ključne osobe za provedbu programa stabilizacije. Razgovori s potencijalnim kandidatima trajali su cijeli tjedan, a Bloombergu je danas iz vrha Sberbanke potvrđeno kako je izabran Antonio Alvarez III.
Alvarez je izvršni direktor za restrukturiranje u Europi u konzultantskoj kući Alvarez & Marsal i pjevač u dance bendu A3. Kako će se on nositi s mnoštvom problema u Agrokor Grupi, a koje smo istaknuli u ovom insajderskom izvještaju, ostaje da se vidi.