Što se zapravo dogodilo 14. kolovoza 1957., tridesetak kilometara od Zagreba, kod sela Ježeva, na autoputu Zagreb – Beograd kada je u sudaru autobusa beogradske Laste i kamiona poginulo osmero ljudi, a 20 njih je ozlijeđeno, od kojih pet teže?
Odgovor na to pitanje često se i danas u medijima navodi kao najveći misterij hrvatskih cesta u povijesti. U to doba najveća prometna nesreća u bivšoj državi poslužila je i kao inspiracija Zvonimiru Berkoviću i Tomislavu Butorcu za scenarij prema kojem je Nikola Tanhofer snimio jedan od najboljih i najgledanijih domaćih filmova: triler H-8, prema registracijskoj oznaci automobila tajanstvenog vozača koji je izazvao nesreću.
Nepoznat netko, podsjetio je lani Jutarnji list, bio je dovoljno hladnokrvan da ugasi farove i sklizne u mrak. Tko je i kako, raznim nagađanjima unatoč, do danas je ostalo nepoznato. Prema iskazima putnika koji su sjedili naprijed u autobusu nepoznati vozač automobila čije su registarske oznake počinjale s H-8 jakim automobilskim svjetlima je zabljesnuo vozača i on je izgubio kontrolu. Tajanstveni vozač limuzine nikada nije pronađen.
Deset godina kasnije zadnjega dana rujna kod Popovca je autobus naletio na kamion dizalicu, pri čemu je poginulo 14 britanskih studenata, a 13 ih je bilo ozlijeđenih. Bili su na studijskom putovanju u tadašnjoj Jugoslaviji.
Kako dalje nalazimo u medijskim arhivima, samo koji mjesec iste godine, točnije 11. studenog 1967. na pružnom prijelazu Remetinec u Zagrebu vlak je naletio na ZET-ov autobus i u toj je nesreći bilo 10 mrtvih i 40 ozlijeđenih osoba.
Pamti se i teška autobusna nesreća, koja se u lipnju 1978. godine dogodila na Jadranskoj magistrali kada je nizozemski autobus tada pao u provaliju, a Zadarski list podsjeća na tragičnu bilancu - sedam mrtvih i 18 ozlijeđenih.
Tri godina kasnije i jug Hrvatske zabilježio je tešku nesreću. Naime, 15. listopada 1981. na magistrali kod Stona autobus zadarskog Autotransporta izravno se sudario s njemačkim kombijem te je pritom poginulo osam osoba, a 20 ih je bilo ozlijeđenih.
This browser does not support the video element.
Jedna od najtragičnijih autobusnih nesreća u Hrvatskoj dogodila se 29. rujna 1983. oko 6:40 sati kada je kod Bilaja blizu Gospića vlak Ogulin-Gračac naletio na autobus koji je prevozio srednjoškolce i radnike te je tada je poginulo 26 osoba (njih 21 na mjestu, a ostale naknadno), a 23 su ozlijeđene. Prije dvije godine na mjestu stradanja otkriven je spomenik žrtvama iz autobusa strave.
Šest godina kasnije 22. rujna u 8:36 sati u selu Pojatno vlak je razbio autobus Zagorjetransa koji je učenike prevozio na ekskurziju. Crne brojke te 1981. tada su podebljane pogibijom 14-ero djece, a još 14-ero njih i tri nastavnika teško su ozlijeđeni. Neposredno prije nesreće autobus se kretao usporednom cestom kroz Pojatno iz smjera Zaprešića prema zagorskoj magistrali, pisao je Index. Vidljivost na željezničkom prijelazu je zbog jake magle iznosila samo 25 do 30 metara, dok je u normalnim okolnostima ondje iznosila 400 metara. Prijelaz je bio obilježen samo Andrijinim križem. Rampa je postavljena tek nakon nesreće.
Prvoga dana rujna 1992. na magistrali kod Rijeke sudarili su se kamion i prigradski autobus te se ta nesreća s pet poginulih i 26 ozlijeđenih također smatra jednom od težih u novijoj hrvatskoj povijesti.
U veljači 2007. godine u 4:30 sati na petlji u Opuzenu autobus na liniji Zagreb-Dubrovnik, sletio je u provaliju, pri čemu je troje ljudi poginulo, a 13 ih je bilo ozlijeđeno. Slaba vidljivost, jako jugo i kiša bili su faktori koji su utjecali na tu prometnu nesreću.
This browser does not support the video element.
Neprilagođena brzina bila je uzrok nesreće na odvojku izlaza s autoceste A1 za Karlovac, koja se dogodila 10. kolovoza 2007. godine. Vozač autobus na liniji Beograd-Split umjesto s dopuštenih maksimalnih 40 km/h u odvojak je ušao s oko 100 km/h što je dovelo do udara u zaštitnu ogradu i prevrtanja autobusa. U nesreći su poginule dvije putnice, a treća je preminula šest dana kasnije u bolnici. Čak 12 putnika u nesreći je zadobilo teške ozljede. Vozač je priznao krivnju za izazivanje nesreće na karlovačkom sudu.
Vozač srpskog autobusa poginuo je 30. studenoga 2007. oko dva sata ujutro na autocesti kod Slavonskog Broda, naime, dok je pomagao svom kolegi, vozaču crnogorskog autobusa koji je bio u kvaru, na njega je naletio bugarski autobus, pisao je 24sata.
Sredinom srpnja 2008. autobus prijevozničke tvrtke Lasta na liniji Split-Beograd sletio je s autoceste kod Starog Petrovog Sela, udario u ogradu i zapalio se. Poginule su tri putnice, a osam osoba je ozlijeđeno.
Tragičan je ponovno bio rujan iste godine, naime, čak 14 slovačkih turista poginulo je, a još 30-ak njih je teže ili lakše ozlijeđeno u stravičnoj autobusnoj nesreći na autocesti A1 kod čvora Jadova i Zir 8. rujna 2008. godine. Vozač je zaspao u vožnji, a autobus se u punoj brzini zabio u betonski nosač nadvožnjaka.
Sredinom siječnja 2009. godine, autobus pun danskih učenika sletio je s ceste Bale-Sošići, na putu prema Poreču. U prevrtanju autobusa ozlijeđeno je 16-ero tinejdžera u dobi od 15 i 16 godina, a srećom smrtnih slučajeva nije bilo. Mladi Danci putovali su u Poreč kako bi bodrili svoju rukometnu reprezentaciju na europskom prvenstvu koje se tada održavalo u Hrvatskoj.
U svega nekoliko dana početkom lipnja godinu dana kasnije dogodile su se dvije autobusne nesreće u kojima su stradali učenici. Naime, 3. lipnja 2010. na autocesti kod čvorišta Karlovac pozlilo je vozaču autobusa u kojem su bili školarci iz Velike Gorice na putu prema Biogradu, piše Večernji list. Autobus je probio zaštitnu ogradu, prešao u suprotni trak autoceste i završio u jarku, a 34 osobe, pretežno učenici, zadobili su ozljede.
Pet dana kasnije autobus pun učenika iz Zaprešića vraćao se s izleta u Plitvičkim Jezerima te se na cesti kod Veljuna prevrnuo, pisali smo na Dnevnik.hr-u. Lakše i teže ozljede je zadobilo 37 osoba, a uzrok nesreće bila je prebrza vožnja vozača autobusa.
This browser does not support the video element.
U nesreći autobusa koja se dogodila oko četiri sata ujutro kod tunela Krpani na autocesti Zagreb – Split 23. lipnja 2012. poginulo je osam čeških turista, među kojima i djevojčica, a 44 osobe su teže i lakše ozlijeđene. Autobus, koji je iz Brna vozio turiste u Bašku Vodu, sletio je s ceste i udario u ogradu i stup te se prevrnuo. Utvrđena je krivnja vozača koji je u nesreći također poginuo.
U sudaru autobusa i kamiona oko 10,45 sati na staroj cesti Rijeka-Zagreb 26. veljače 2018. ozlijeđeno je 30 osoba. Autobus riječkih registarskih oznaka kojim je upravljao 36-godišnji hrvatski državljanin, kretao se iz smjera Rijeke u smjeru Delnica te je djelomično prešao na kolničku traku namijenjenu za promet vozilima iz suprotnog smjera i udario u kamion.
Početkom druge polovice srpnja prošle godine u ranim jutarnjim satima u Tušiloviću na državnoj cesti 1 (D-1) prevrnuo se autobus koji je iz Berlina vozio za BiH. Ozlijeđeno je šest osoba.
U nesreći autobusa albanskih registracija koji se oko 11 sati 28. listopada 2020. prevrnuo na autocesti A1 kod odmorišta Jasenice na zadarskom području ozlijeđeno su 23 osobe, dvije teže. Vozač je zbog nepažnje skrenuo s desnog traka, izišao izvan kolnika te prednjim desnim dijelom i bočnom stranom autobusa zaderao o kameni usjek.
I ova godina već na početku ostala je obilježena i nesrećom koja se dogodila 11. siječnja 2021. kada se oko 2:22 sati na autocesti A1 kod izlaza Jastrebarsko u smjeru Zagreba prevrnuo autobus kojim je upravljao 36-godišnji vozač. On je autobusom prešao na prometnu traku za zaustavljanje vozila u nuždi, gdje je naletio na smjerokazni stupić te sletio s kolnika te se prevrnuo na desni bok. U prometnoj nesreći ozlijeđeno je osam osoba, od čega četvero teže.
No, prošlu je godinu obilježila i stravična nesreća kosovskog autobusa na autocesti kod Slavonskog Broda, 25. srpnja 2021., u kojoj je život izgubilo 10 ljudi, a 15 je teško ozlijeđeno.
I ovo ljeto, između ostalog, ostat će, nažalost, zapamćeno kao ono u kojemu je poljski autobus 6. kolovoza 2022. sletio s autoceste A4 kod Brezničkog Huma u smjeru Zagreba. U stravičnoj nesreći poginulo je ukupno 12 osoba, a 32 su ozlijeđene, svi poljski državljani.