O sve izvjesnijoj vojnoj intervenciji u Siriji u Dnevniku Nove TV govorio je prof.dr. Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosi.
Pročitajte i ovo
Na pitanje kakve bi vrste napad na Siriju mogao biti, odgovorio je kako to ponajprije određuju snage koje su trenutno raspoložive u okruženju Sirije.
''S obzirom da je intervencija poprilično izvjesna i da se najavljuje će biti u kratkom vremenu, snage koje su trenutno raspoložive u okruženju Sirije, određuju i tip akcije. Vrlo vjerojatno će to biti akcija sa distance, korištenjem dalekometnih raketa, po strateškim ciljevima, koji bi prije svega trebali oslabiti vojnu moć sirijskoga režima i poslati vrlo jasno upozorenje, s time da će ta akcija trajati vrlo vjerojatno kratko vrijeme, dan, dva s određenim prekidima. Čekat će se reakcija sirijskog režima i temeljem te reakcije će se onda nastaviti dalje akcije, odnosno nastavit će se i diplomatske , političke, možda čak i vojne akcije'', rekao je Cvrtila.
Smatra da, ako se vodi akcija sa distance, ona ne može naštetiti onim snagama koje napadaju. ''Međutim, može naštetiti svom okruženju. Tu prije svega može biti meta Izrael, s obzirom da Sirija ima na raspolaganju sredstva kojima može dohvatiti teritorij Izraela, ali i druge države. I to je jedan strah da bi se rat zapravo mogao, kroz reakciju sirijskog režima na napad, proširiti i na okolne države. Međutim, s obzirom da sirijski režim je već dvije i pol godine u ratu, on može počiniti veliku štetu i žrtve, ali ne može dugoročno djelovati u takvom ratnom sukobu protiv drugih izvan vlastitog teritorija'', pojasnio je Cvrtila.
>>Cvrtila: Malo je čudno da je kemijski napad u Siriji izveden baš sada
SAD i saveznici žele iskoristiti ovaj trenutak
SAD tvrdi kako nije cilj rušenje Asadovog režima, već zapravo sprečavanje novog kemijskog napada. Cvrtila smatra kako niti SAD niti ostatak sviejta ne želi islamizaciju Sirije. ''U okviru oporbenih struktura nalaze se različite skupine, od sekularnih do vrlo fundamentalistički orijentiranih. I SAD i veći dio svijeta ne bi želio promjenu u smislu da se Sirija islamizira, jer bi to značilo isključivanje mnogih skupina iz upravljanja sirijskom politikom i sirijskom državom. Kada govorimo o motivima, u takvim slučajevima postoje motivi iza. Sirija je u središtu pozornosti, međutim iza pozornice se odigrava velika borba za moć velikih sila. Treba se iskoristiti taj trenutak, jer sve što se odgađa, postavljat će se sve više pitanja o tome kakvi su motivi napada, zašto sada napasti, zašto ne istražiti slučaj. To je jedan trenutak koji se treba iskoristit. I čini se da SAD i njihovi partneri idu u tom smjeru'', ističe Cvrtila.
Ukoliko Hrvatska dobije poziv za sudjelovanje u vojnoj akciji, ona ga može odbiti. ''Odobrenje za napad neće se događati u okviru određenih institucija, odnosno UN-a, nego će to prije svega će to biti koalicija zainteresiranih koji to u ovom trenutku mogu napraviti. NATO se uopće ne spominje, a Hrvatska je članica NATO-a. PA čak i ako bi se NATO uključio u cijelu priču, Hrvatska ima mogućnost kao država odbiti sudjelovati u svim onim međunarodnim operacijama koje mogu predstavljati veliku opasnost za njezine vojnike. Ja ne očekujem da će se u ovom trenutku Hrvatska pozivati, a i ako se pozove ona može odbiti'', zaključuje Cvrtila.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
pojačan nadzorPolicija blokirala dijelove grada u Splitu, izašli s dugim cijevima: Nastale gužve i zastoji
-
Pohvalili policijuVIDEO Objavljena snimka nakon napada na Hrvate: "Nitko nam nije htio pomoći, samo su nas zaobilazili"
-
Stanje je lošeIz Ukrajine stigao nesvakidašnji apel za pomoć: "Obraćamo se našim prijateljima iz Hrvatske"
