Higgsova čestica objašnjava zašto ostale elementarne čestice - osnovni građevni blokovi svemira - imaju masu. Danas je taj donedavno zaboravljen fizičar dobio najveće moguće priznanje za svoj rad - Nobelovu nagradu za fiziku.
Pročitajte i ovo
>> Nobela za fiziku dobili Peter Higgs i Francois Englert
Peter Higgs rođen je 1929. godine u Newcastleu. Njegovo rano školovanje obilježeno je čestim izostancima s nastave, jer je bolovao od astme, no čini se da mu to nije nimalo smetalo. U srednjoj školi se već iskazao kao odličan matematičar. Brzo je nadoknađivao propušteno gradivo, a nakon završene srednje škole upisao je studij fizike u Londonu. Nakon završetka fakulteta počeo je raditi kao profesor na sveučilištu u Edinburghu, gdje je i nastao rad o bozonu. Čekajući da njegova teorija doživi svjetsko priznanje, povučeni je Higgs 2006. otišao u mirovinu.
Danas dane provodi u svom stanu u Edinburghu namještenom u stilu sedamdesetih godina. Uglavnom je sam, od žene se razveo, a iz tog braka ima dva sina. Njegov mali svijet ispunjen je pozamašnom kolekcijom ploča klasične glazbe i knjiga o slikarstvu poredanih po abecedi. Iako je za potvrdu postojanja čestice bila presudna moderna tehnologija, čini se da njome baš i nije fasciniran. Higgs nema ni računalo ni mobitel, a do revolucionarnog otkrića došao je samo uz korištenje papira i olovke. Kao fizičar starog kova u svijetu nije bio poznat, ali bez obzira na to, dobio je nekoliko važnih priznanja. U sjedištu CERN-a bio je samo jednom - na dan objave otkrića čestice, koju je sam predvidio.
1964. godine, kada je Higgs napisao rad o postojanju bozona, nisu ga razumjeli ni onima kojima je to posao. Pod objašnjenjem da im nije jasno što želi reći, urednici znanstvenog časopisa Physics Letters odbili su objaviti Higgsov rad. Njegov rad je nakon nekoliko mjeseci ipak objavljen, a Higgs je gotovo pola desetljeća čekao potvrdu postojanja čestice koja svemir čini ovakvim kakav jest. Ta potvrda stigla je ljetos prošle godine ravno iz eksperimenta CERN-ovog LHC-a.
U vrijeme kad je predvidio postojanje 'čestice svih čestica' nisu postojala tehnološka rješenja s pomoću kojih bi se ona uhvatila. Odatle i njeno drugo ime 'Božja', koje joj je upravo zbog neuhvatljivosti dao nobelovac i fizičar Leon Lederman. Higgs, koji se izjašnjava kao ateist, time nije bio oduševljen jer je smatrao da naziv može uvrijediti religiozne ljude.
I drugi fizičari radili su neovisno na istoj ideji, objavljujući radove o istoj čestici kao i sam Higgs. Jedan od njih, Francois Englert danas je uz Higgsa dobio isto tako Nobelovu nagradu za fiziku.
Na istom bozonu su radili i američki fizičari Gerald Guralnik i Carl Hagen, britanski fizičar Tim Kibble te belgijski fizičar Robert Borut, koji je preminuo 2011. godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
