'Za slovenski stav odgovorna je hrvatska politika'

Postupak pred Međunarodnim sudom trajao bi više godina i krije opasnost da na kraju samo jedna strana bude pobjednik. Nasuprot tome, posredovanjem bi obje strane bile pobjednici, rekao je slovenski predsjednik, koji iza sebe ima dugogodišnje iskustvo profesora međunarodnog prava na ljubljanskom sveučilištu.

Pročitajte i ovo Međunarodna akcija Pronađen nakon 10 godina: U Hrvatskoj uhićen član ozloglašene organizacije Slovenski mediji: Odnosi s Hrvatskom na najnižoj točki?

tri vijesti o kojima se priča Drama u Nepalu Autobus pun svatova sletio niz padinu s visine od 200 metara: Najmanje 13 mrtvih i 34 ozlijeđenih kontrola gradnje Evo kako Ministarstvo planira doskočiti problemu ilegalne gradnje: "Ukoliko se na čestici koja nema građevinsku dozvolu nešto događa..." Građani na nogama Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca

Posrednik bi imao više slobode za posvećivanje pozornosti argumentima i dokumentima obiju strana, kako bi se postiglo 'rješenje u skladu sa zdravim razumom', smatra Tuerk. S druge strane ICJ u Den Haagu mora se doslovno primjenjivati međunarodno pravo, 'a u tom slučaju klatno može prevagnuti u jedan ili u drugi smjer. Moramo se pobrinuti da nema ni pobjednika ni poraženog', objasnio je. 

>> 'Slovenija neće popustiti, a pomirba nije potrebna'

>> 'Hrvatsku blokira EU, a ne Slovenija'

>> 'Sloveniju ne možete prisiliti, morate pregovarati'

Tuerk je pozvao i Sloveniju i Hrvatsku da se zamisle nakon 'malog šoka' zbog slovenske blokade pristupnih pregovora Hrvatske i EU. 'Moj je prijedlog da se uzme malo vremena za razmišljanje', rekao je. Slovenski predsjednik smatra da je za rješenje sukoba potrebno da ni jedna ni druga strana ne poduzimaju jednostrane korake, da poštuju poziciju druge strane i da djeluju 'na uzajamnu korist'.

Ako se prihvate ta tri načela, 'bit ćemo uspješni', rekao je Tuerk. Procijenio je da rješenje sukoba prije pristupa Hrvatske EU 'nije nemoguće', jer u graničnom pitanju prema njegovu mišljenju 'stvari nisu tako udaljene jedna od druge'. Tuerk je bio skeptičan prema uključivanju Europske unije u rješavanje sukoba i smatra da EU ima dovoljno posla i s pristupnim pregovorima s Hrvatskom. 

>> Tuerk: Odnosi s Hrvatskom su 'u stanju maloga šoka'

>> Sanader: Slovenci bi na referendumu podržali Hrvatsku

>> 'Problem granice RH i Slovenije prepustiti međunarodnom tijelu'

Slovenski je predsjednik spomenuo Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju kao mogućeg posrednika. Poručio je da je za sadašnje slovensko držanje odgovorna dosadašnja hrvatska politika, koja je izazvala 'nepovjerenje' Ljubljane.

Mesić: Slovenija nije problem Hrvatske već EU

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić rekao je da je hrvatsko-slovenski granični spor postojao i kad je Slovenija ulazila u EU, ocijenivši da Slovenija nije problem Hrvatske već je ona problem Europske unije.

'Isti granični spor koji Hrvatska ima s Slovenijom, Slovenija je imala s nama i kad je ona ulazila u EU. Prema tome treba malo i principijelnosti', kazao je predsjednik Mesić odgovarajući na upit studenata nakon predavanja studentima 3. godine Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu o temi 'Hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti i međunarodni položaj Republike Hrvatske'. 

Hrvatska ne može prihvatiti da cijeli Piranski zaljev pripadne Sloveniji

'Slovenija nije problem Hrvatske već je ona problem Europske unije. Neka Europska unija o tome vodi računa', rekao je Mesić. Istaknuo je da Hrvatska ne može prihvatiti slovenski zahtjev da cijeli Piranski zaljev pripadne Sloveniji te dodao kako je Badinterova komisija decidirano rekla da granice bivših jugoslavenskih republika postaju granice novostvorenih država.

Smatra da se hrvatsko-slovenski granični problem može riješiti arbitražom Međunarodnog suda pravde u Haagu, ali da to Slovenija ne prihvaća. Mesić vjeruje da će na kraju biti nađeno rješenje ili da se 'spor jednostavno 'zamrzne' kao što ga imamo 'zamrznutog' s Crnom Gorom'. 

'Hrvatske su snage oslobodile slovenski prostor'

Podsjećajući na kraj Drugoga svjetskog rata, kada je bilo izvjesno da će sile osovine izgubiti rat, Mesić je kazao da su tada partizanske postrojbe 'u stopu' pratile njemačke i kvislinške postrojbe u povlačenju, te da su se između njih još vodile žestoke bitke. 'Slovenske partizanske jedinice su se orijentirale prema austrijskoj granici, a hrvatske jedinice su vodile teške bitke u Istri sve do Trsta i osvojile Trst', rekao je te dodao da su hrvatske partizanske postrojbe oslobodile i prostor koji danas pripada Sloveniji. 'Da hrvatske jedinice nisu oslobodile taj prostor, danas bi Slovenija gledala s jedno dvadeset kilometara more', smatra Mesić.

Upitan koliko je Hrvatska blizu EU-u, Mesić je rekao kako vjeruje da će Hrvatska u ovoj godini završiti s potrebnim reformama da bi 2010. godine mogli postati članica EU-a. Na pitanje što su hrvatske komparativne prednosti u međunarodnim odnosima, Mesić je ocijenio da su to hrvatski geopolitički položaj i njezina principijelnost u vanjskoj politici. Naglasio je da je Hrvatska pokazala svoju principijelnost u vanjskoj politici te da je stoga i izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a. 

'EU ne može priuštiti da ostane bez Hrvatske'

Mesić je tijekom predavanja istaknuo da su hrvatski primarni ciljevi ulazak u NATO i EU. 'Mi si ne možemo priuštiti luksuz da ostanemo izvan EU-a, ali ni EU si ne može priuštiti da Hrvatsku ne uključi u svoje redove', drži Mesić. Naglasio je da je hrvatski europski put put mira i razvoja te je 'hrvatski interes da se u njega uključimo kao ravnopravni sudionici'.

Jelinčič: Pahor mi je dao 4.000 stranica koje dokazuju da Hrvatska prejudicira granicu

'Smatram da će neizbježno održati referendum na kojemu će Slovenci odlučivati o ulasku Hrvatske u EU', rekao je Jelinčič, dok je Šrot za razliku od njega rekao da se nada da će obje strane postići 'razumno rješenje' nakon 18 godina neuspjeha. Predsjednik Slovenske nacionalne stranke i parlamentarni zastupnik Zmago Jelinčič izjavio je da potpuno podržava premijera Boruta Pahora u sporu s Hrvatskom nakon blokade hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om jer mu je dao dokumente koji dokazuju da Hrvatska pristupnom dokumentacijom u pregovorima s EU-om 'prejudicira granicu' sa Slovenijom.

'Dobio sam svežanj od 4000 stranica, zajedno sa zemljovidima. Naša stranka je to dobila i tko želi, može ih pogledati', rekao je Pahor govoreći o nedavnom sastanku predsjednika svih parlamentarnih stranaka s Pahorom na kojemu je bilo riječi o strategiji odnosa s Hrvatskom.

To što se hrvatski premijer Ivo Sanader ne želi nakon blokade naći s Pahorom nego traži da na mogućem sastanku bude nazočan i predstavnika EU-a 'dokazuje dvoličnost hrvatske politike', rekao je Jelinčič u jednosatnoj emisiji Slovenske televizije u kojoj je nastupio i predsjednik Slovenske pučke stranke Boško Šrot. 

'Kontrolu južno od granice treba preuzeti policija'

Jelinčič i Šrot suglasili su se da Slovenija ne smije 'pregovarati' o teritoriju južno od Dragonje koji Slovenija smatra 'spornim', a Šrot je dodao da bi zaseoke južno od Dragonje trebala pod svoju kontrolu preuzeti slovenska policija, te da je za njegovu stranku sporna također Savudrija i Kaštel jer su se nekoć nalazile u sklopu općine Piran, prije međurepubličkog razgraničenja nakon raspuštanja bivšeg Slobodnog teritorija Trsta. Kad je zona A pripala Italiji, a zona B Sloveniji i u manjem dijelu Hrvatskoj. 

Dok je Šrot rekao da će njegova stranka po svoj prilici podržati ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola za učlanjenje u NATO savez, čelnik slovenskih ultranacionalista Jelinčič tome se suprotstavio: 'Moramo postupiti onako kako su Grci postupili u slučaju Makedonije, inače će nas se u Europi gledati kao na 'čistača cipela', koji se nakon što svoje odradi vrati u svoj kut', rekao je Jelinčič.

Jelinčič je ustvrdio da je Miloševićeva Jugoslavija 1992. godine Sloveniji nudila povoljno razgraničenje s Hrvatskom, ali da na to nije pristao tadašnji premijer Janez Drnovšek i da je to 'bilo pogrešno'.