O brojnim drugim temama, u povodu dvije godine mandata, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u njezinu Uredu razgovarao je, za Dnevnik Nove TV, Mislav Bago.


Nakon dvije godine, koje su to kvalitete koje ste Vi unijeli kao Predsjednica, ako se pokušavate usporediti s Vašim prethodnicima, a oni recimo nisu u tome uspjeli?

Prije svega, zbog specifičnosti situacije, da su se u dvije godine promijenile tri Vlade, rekla bih stabilnost institucija, kontinuitet države i državne politike.

Stabilnost, a tri Vlade u dvije godine?

Zadržali smo stabilnost institucija. Nadalje, promjena jednog političkog diskursa, uvođenje jednog višeg koncepta zajedništva, sinergija rada, možda pozitivno natjecanje, radije nego spuštanje i ponižavanje drugih. Isto tako i niz vanjskopolitičkih inicijativa, počevši od inicijative Triju mora, pozicioniranja Hrvatske u EU i NATO-u i općenito na svjetskoj sceni, gospodarska diplomacija i slično.

Kako je to biti Predsjednicom Republike, izabranom neposredno od građana, puno toga obećati u izbornoj kampanji, a onda na kraju malo toga ispuniti jer za to nema ustavnih ovlasti?

Ne bih se složila da se malo toga ispunilo.

Pa imate malo ustavnih ovlasti.

Ustavne ovlasti su sasvim dovoljne, kako u području vanjske politike, nacionalne sigurnosti i stabilnosti institucija.

Vi sukreirate to.

Gospodine Bago, ja sam bila jamac stabilnosti u ove dvije turbulentne godine mojeg mandata, kada su izbori bili takvi i kada je proces konzultacija bio takav da je mogao krenuti u bilo kojem pravcu, da sam podlegla bilo kakvim političkim pritiscima. Držala sam se slova Ustava i Zakona, i tu se pokazalo zašto je jedan neovisni Predsjednik, odnosno Predsjednica, izravno izabran od naroda, od građana...

Niste bili neovisan kandidat, bili ste kandidat HDZ-a.

Jesam. Međutim, nakon stupanja na dužnost, istupila sam iz stranke.

I niti u jednom trenutku niste išli na ruku HDZ-u?

Apsolutno nisam.

Dosta toga ste obećali. Koje ste to izborno obećanje dosad ispunili?

Izborna obećanja sam ispunila, prije svega koncept zajedništva. Dakle zajedništvo je počelo dominirati u javnom diskursu, za razliku od onih podjela...

Pa ne bih se složio baš...

Ja bih čvrsto stala na tome. Nema više onih uvreda, onih ponižavanja, nema podjela. Počeli smo se konačno fokusirati na egzistencijalna pitanja, a ne na ideološka. To je bio jedan od mojih temeljnih ciljeva.

A porast netolerancije, gospođo Predsjednice?

Ne bih rekla da je došlo do porasta netolerancije, upravo suprotno. Mislim da još puno posla predstoji pred nama, da moramo raditi na tome, toleranciji prema svim građanima u društvu, prema svim političkim opcijama. Međutim, politički diskurs je puno drugačiji, postoji veće poštovanje prema institucijama i da, još uvijek nažalost ima govora mržnje u našem društvu. Još uvijek ima jako ružnih naziva.

Ne očekuje li se od Vas, da kao Predsjednica države budete prva i osudite to, a ne da budete među zadnjima?

Pa ja sam uvijek među prvima, gospodine Bago...

Nije istina. Podsjetit ću Vas na klub Super Super. Na njih je bačen suzavac, a Vi ste nakon drugog dana reagirali, tek nakon što su svi (ostali) reagirali i to osudili.

Reagiram uvijek kad je u pitanju nasilje i dopustite mi da reagiram sukladno informacijama koje imam. Naravno, treba osuditi svako nasilje. Gospodine Bago, svaki dan se događa nasilje u obiteljima u Hrvatskoj, događa se nasilje u školama, događa se bullying, događa se nasilje na ulici. Dakle, bilo kakav govor mržnje, bilo kakva netolerancija, govor mržnje koji osjećam prema institucijama i sebi samoj, isto tako očekujem od odgovarajućih institucija u Hrvatskoj da reagiraju pa i od cijelog društva. Da se konačno uljudimo i da počnemo jedni prema drugima nastupati s tolerancijom i poštovanjem.

Ističete zajedništvo, a kad govorite o netoleranciji u tom smislu, tu se ne bih složio s Vama. Na primjer, Jasenovac. Tamo je stavljena sporna ploča na kojoj piše "Za dom spremni". Vi ste rekli da se ne može samo tako ukloniti ta ploča, ukoliko sam zakon to ne zabranjuje.

Ploča nije usmjerena na ono što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu, što duboko poštujem.

To je poruka.

Nije točno gospodine Bago. Ako smo pravna država, onda poštujemo svoje zakone. Ukoliko je statutom HOS-a to bilo regulirano, a prije toga nisu reagirali moji prethodnici, niti prethodne Vlade, zašto to sad odjednom postaje problem? Treba isto tako odati dužno poštovanje prema jedanaestorici mladića braneći Hrvatsku i braneći Jasenovac.

To nitko ne spori gospođo Predsjednice.

To nema apsolutno nikakve veze prema Drugom svjetskom ratu.

Vrlo često znate spominjati svoje porijeklo, s Grobnika, iz antifašističkog kraja...

Iz antifašističke obitelji, koja se borila za slobodnu Hrvatsku, ali ne za komunizam.

Apsolutno. Vi to često volite spominjati, ali isto tako, očekujemo od Vas da javno kažete kad su ugrožene sve manjinske skupine, da dignete glas i da stanete u njihovu obranu.

Apsolutno gospodine Bago, uvijek sam se o tome oglasila i mislim da sam vrlo jasno, jasnije nego bilo tko u ovoj državi osudila sve totalitarne ideologije, i fašizam, i nacizam, i ustaštvo, i jasno se odredila prema Jasenovcu, ali isto tako, gospodine Bago, neću dopustiti dvije stvari. Prvo, da se okreće pila naopako i da se izjednačava Drugi svjetski rat s Domovinskim ratom i da se radi umjetna podjela u društvu, između onih koji su na strani antifašizma i onih koji su na strani Domovinskog rata. To apsolutno ne isključuje jedno drugo. Pijetet prema žrtvama mora postojati. Naravno, pijetet se mora isto tako izražavati i na dostojanstven način, ali neću dopustiti da se pljuje po hrvatskim vrijednostima i neću dopustiti da se Hrvatskoj nameće nekakav uteg ustaštva, jer to je upravo ono što pokušavaju u našim susjednim zemljama, kako bi diskreditirali Hrvatsku.

I onda prošle godine dođe američki izaslanik za holokaust i osudi istupe po Hrvatskoj i u sat vremena, Vi, bivši Predsjednik Vlade, bivši potpredsjednik Vlade, bivši predsjednik Sabora, zapravo svi osudite taj govor mržnje.

Osuđivala sam to i ranije, i prije toga.

Ali vrlo simptomatično je da dolazi američki činovnik kako bi upozorio hrvatske dužnosnike na to.

To nije tako. Vrlo dobar odnos sam imala uvijek s izaslanikom za holokaust i isto tako sa svim američkim dužnosnicima, dok sam radila kao veleposlanica u SAD-u. Surađujem s muzejem Holokausta. Moj je stav jasan svim židovskim organizacijama i to nije bio apsolutno nikakav pritisak. To je možda bila prigoda da se o tome progovori malo jasnije, kao što je između ostalog bila prigoda, kad je predsjednik UEFA-e bio ovdje, da se progovori o nogometu, o stanju u nogometu, da se osudi huliganstvo, ali isto tako miješanje politike u nogomet. Dakle postoji prigoda za sve, ali oprostite, dopustit ćete gospodine Bago, vi u medijima isto tako imate tendenciju izvlačiti moje izjave iz konteksta i postavljati ih u kontekst nekakve međunarodne prisile. Ja nisam takva osoba. Ja se zalažem za Hrvatsku koja je suverena i samostalna, koja je članica EU i NATO-a ali koja ima svoj stav, koja vodi računa o nacionalnim interesima i neću dopustiti nikome da vrijeđa ovu Hrvatsku, niti da vrijeđa branitelje, koji su se borili za slobodnu, demokratsku Hrvatsku, a ne ni za kakve aveti prošlosti.

Jeste li na kraju pogriješili zbog načina kako ste otišli i kako ste iskomunicirali put u Ameriku?

Apsolutno nisam, postoje različite vrste putovanja.

Izgledalo je kao polutajno putovanje.

Nije bilo polutajno. To je bio put koji je dogovoren nekoliko dana ranije, kad sam zaključila da naše veleposlanstvo u Washingtonu ne radi svoj posao, a da ga netko treba odraditi. Meni ništa nije ispod časti, dignula sam slušalicu, nazvala nekoliko prijatelja i kontakata iz svojih ranijih karijera i otišla sam odraditi iznimno dobar posao za Hrvatsku. To će se tek vidjeti.

Mi i dalje ne znamo s kim ste razgovarali i što ste to dogovorili.

Razgovarala sam s nizom dužnosnika, kongresnika. Sve ono što sam objavila je objavljeno, što se moglo objaviti je objavljeno. Ali iznimno bitno je ono što sam dogovorila, a dogovorila sam to da upravo Hrvatska bude ta koja će ovdje biti čimbenik stabilnosti, koja će stavljati teme na stol, koja će se pobrinuti za svoje susjedstvo, za Hrvate u BiH, a ne da to bude uvijek neka sluganjska politika, koja će pratiti nečije tuđe diktate. Dakle pozicionirati Hrvatsku u okvirima nove (Trumpove) administracije, kad nažalost, naša diplomacija još uvijek stagnira, još uvijek se vodi nekakvim starim načelima. Imate puno veleposlanika koji su politički postavljeni, koji ne provode državnu politiku, nego nekakvu politiku koja je nestala. Ali ima i puno njih koji podilaze.

Ovo što sad govorite, nije li to nepredsjednički? Ako netko ne provodi diplomatsku politiku, pozove ga se i vrati u domovinu. Vi često javno govorite o brojnim hrvatskim veleposlanicima, to se ne radi. To Predsjednik ne radi.

To nije točno.

Predsjednik ih pozove u Hrvatsku i kaže hvala lijepa, doviđenja.

Predsjednik Trump je zatražio ostavku 80 posto veleposlanika koji su...

Ali Vi niste predsjednik Trump. Vi ste Predsjednica Hrvatske.

Ja sam Predsjednica Hrvatske, ja sam to isto tako učinila. Oni su trebali dobiti poruku, no međutim naš je sustav takav, da nije predsjednički i da ih ja imenujem u dogovoru s Vladom. Ja na tome inzistiram više od godinu dana i znam zašto.

I gdje je onda zapelo?

Oni nisu učinkoviti i voljela bi vjerovati da ćemo uskoro riješiti puno mjesta, ne samo Washington, nego i druga mjesta, jer kao što sam rekla, gospodine Bago, učinkovitost nekih od tih veleposlanika je vrlo niska, za neke se niti ne čuje. Oni rade protiv državne politike, neki su zaostali u nekim drugim vremenima, gdje misle da je Hrvatska još uvijek kandidatkinja u EU i NATO-u.

Onda ih se povuče sve u Hrvatsku, gospođo Predsjednice.

Tako je, ali ja ih ne mogu samo povući, moram poštivati ustavni proces. To je ono što poštujem.

Znači Vlada Vas ne sluša?

Nije točno da Vlada ne sluša, razgovaramo o tome. Riječ je o dvije supstance: prvo je sadržajna, a druga je ova povlačenja. Sa sadržajnom sam zadovoljna, ministar Stier odlično radi svoj posao, ti veleposlanici i diplomati konačno dobivaju naputke o tome što je državna politika, međutim još uvijek treba pristupiti ovom formalnom dijelu, gdje se treba dogovoriti o nizu veleposlanika. Držim da imamo izvrsne ljude u diplomaciji, izvrsne karijerne diplomate koji bi se vrlo dobro borili za hrvatske interese i koji razumiju koji je danas položaj Hrvatske, ne samo na prostoru jugoistoka Europe, nego da smo mi zemlja koja treba voditi, a ne samo slijediti.

Gospođo Predsjednice, mislim da ste u posljednje dvije godine bili pet ili šest puta u SAD-u. Niste imali niti jedan susret s dužnosnicima niti State Departmenta, niti Bijele kuće.

Pa to nije točno. Potpredsjednik Biden je došao u Hrvatsku. Vi gledate formu, a ne gledate sadržaj. Bila sam u Americi, nekoliko puta u New Yorku, nekoliko puta u Washingtonu. Ti razgovori su svakako na dobrobit Hrvatske. To će se s vremenom pokazati. Odradila sam puno posla. Ja sam zadovoljna, a narod će to u konačnici cijeniti, a to da li će se netko naći u Bijeloj kući ili ne, ne znači da je odrađen posao. Nažalost, ja sam kao veleposlanica gledala neke posjete Bijeloj kući, za koje bi bilo bolje da se nisu dogodili.

Zanima me, tko više znači za hrvatsku znanost, Ivica Đikić ili Pavo Barišić?

To je pitanje koje je apsolutno irelevantno u ovom trenutku. Dakle svatko se bavi svojim dijelom posla. Kad spominjete gospodina Đikića, meni je iznimno žao da je on otišao iz Hrvatske. To je njegova odluka i žao mi je.

Biste li ga pozvali da se vrati?

Pa mogu ga ja pozvati, no ne znam da li to njemu nešto znači. Ono što moramo učiniti jest da razvijamo uvjete da se ulaže u znanost i inovacije. S tim sam potpuno nezadovoljna u Hrvatskoj. Mislim da tu kaskamo debelo za razvijenim svijetom i kao što sam rekla, Hrvatska mora trčati, sprintati, da bi dostigla razvijene zemlje. Nije tu problem gospodin Pavo Barišić, problem je cijeli sustav. I to je jedno od pitanja gdje mi moramo postići nacionalni konsenzus, između vladajućih stranaka i stranaka u oporbi, da se konačno dogovorimo oko kurikularne reforme, oko reforme obrazovanja, dualnog obrazovanja, ulaganja u STEM, ulaganja u istraživanje da pružimo tim ljudima, ne samo gospodinu Đikiću, nego i mnogim mladim ljudima koji su potencijalni talenti, da pridonesu Hrvatskoj i da ostanu raditi ovdje u Hrvatskoj. Gospodin Barišić je samo jedan od ministara.

Gospođo Predsjednice, Vi ste imali s bivšim premijerom spor oko ravnatelja SOA-e. Dragan Lozančić danas vodi DUSZ. Vi ste, kad ste tražili njegovu smjenu, rekli da se ogriješio o zakon, a on danas može voditi taj ured? Kako može voditi ured, a ogriješio se o zakon?

Izgubio je moje povjerenje. On više ne radi u službama koje se bave obavještajnim aktivnostima, imenovan je na čelo DUZS-a. Držim da gospodin Lozančić, jednako kao i gospodin Buljević, koji je bio moj savjetnik za nacionalnu sigurnost i koji je svojevremeno bio šef SOA-e, ljudi koji su dolazili u kontakt s dokumnetima koji su povjerljive naravi, moraju ostati u Hrvatskoj.

Ali ako se ogriješio o zakon, kako danas može voditi jedan ured?

Ogriješio se oko pravila koja se odnose na rad službi.

Što Vam je napravio? Nije Vam prenio sve informacije?

Neću ulaziti, ne da nije prenio sve informacije, tu je bilo više elemenata. To je sad prošlost. Okrenimo se budućnosti.

Koliko su točne informacije da je radio za bivšeg premijera Milanovića?

To ja ne mogu dokazati.

Ali sumnjate?

Sumnjam u to i imam osnovane sumnje. Međutim, to je sad irelevantno. Premijer Milanović je osim toga bio premijer Hrvatske, ali držim da gospodin Lozančić sa svojim kvalitetama može doprinijeti radu jedne uprave, koja nije uvezana, ponavljam, nije dio obavještajnog sustava i onime čime se bave obavještajne agencije i želim da on ima perspektivu u Hrvatskoj. Kao što sam rekla, osobno ne želim nikome uništavati karijeru ili život, ali držim da bi isto tako, kad već razgovaramo o tome i za gospodina Buljevića trebalo naći odgovarajuće rješenje i mjesto u hrvatskoj državnoj upravi.

Imam osjećaj kao da Vam fali Zoran Milanović, jer ste u tom razdoblju imali zvjezdani trenutak, Vi ste cijelo vrijeme napadali, a sad kad je Andrej Plenković preuzeo vlast, on je preuzeo i čitav medijski prostor.

Ne mogu reći da mi itko nedostaje, to je stvar izbora hrvatskog naroda, hrvatskih građana. Oni su izabrali novog premijera. U međuvremenu, kao što sam rekla, promijenile su se tri Vlade u dvije godine mojeg mandata. No međutim, ono za čim doista žalim, gospodine Bago, jest da s gospodinom Milanovićem nismo imali bolji odnos, sinergiju i zajednički rad. Moja ruka je uvijek njemu bila ispružena, ja sam njemu čestitala i na izbornoj pobjedi i izrazila želju da radimo zajedno na dobrobit Hrvatske. Vjerujem da bismo zajedničkim radom više postigli, ali evo, to je bio izbor gospodina Milanovića, da zauzme takav stav.

Ali gospodin Plenković pripada vašoj političkoj opciji. On je zasigurno u političkom smislu, osoba broj jedan. Vama je dosta sužen medijski prostor trenutno.

Pa ne bih rekla da je sužen prostor.

Nedostaje kritike.

Zaboravljate da u ovom trenutku nisam dio niti jedne političke opcije, iako svoje vrijednosti, koje u životu poštujem, ne mogu promijeniti, odnosno one ostaju okosnica nekakvog etičkog rada. Međutim, trenutno ja nisam član HDZ-a niti bilo koje druge političke stranke i pružila sam ruku Oreškovićevoj Vladi i naravno, Vladi gospodina Plenkovića. Oni su spremni na suradnju i naravno što se tiče njegovih (Plenkovićevih) ovlasti, one su u UStavu puno veće, kad je riječ o izvršnim ovlastima, međutim ja dosita ne bih podcjenjivala ulogu Predsjednice. To vidite i po reakcijama naroda, po reakcijama građana, po reakcijama međunarodne zajednice. Moj glas se čuje, moj glas se sluša. Imam stav i taj stav se ne mora uvijek svima svidjeti, međutim, bitno je da se držim onog što sam obećala svojim ljudima u izbornoj kampanji i ostajem pri tome.

Ali još ništa nije ispunjeno.

Ali to nije točno gospodine Bago.

I dalje ste na Pantovčaku. I ostat ćete na Pantovčaku.

Nemojte to izolirati iz cjeline obećanja, koje je tad bilo. To nije bilo preseljenje samo po sebi, to je bila financijska ušteda, racionalizacija i bolje poslovanje Ureda. Što se tiče Pantovčaka, još nisam dobila odgovor od Ministarstva za upravljanje državnom imovinom, kojem čujem na žalost samo u medijima. Moj cilj jest preseliti odavde, ali ponavljam, preseljenje ne može biti cilj samo sebi.

Sasvim je jasno da se nećete preseliti.

Što se tiče predizbornih obećanja, od 36 dužnosnika, samnjila sam ih na 12, uključujući i sebe osobno. Dakle ja i još 11 dužnosnika. Smanjili smo broj zaposlenika za 12 posto, napravili smo uštede, racionalizirali smo Ured i odgovorno tvrdim da postižemo bolje rezultate nego u prethodnom mandatu, s puno manjim brojem dužnosnika i zahvalna sam svojem timu što su toliko srčani, što su toliko odani svojoj državi i što s tolikim entuzijazmom rade puno i prekovremeno, samo zato, da bismo pokazali ljudima koliko nam je stalo do njih. Ukoliko dođe do te odluke za ostanak na Pantočaku, a govorili smo...

Ostat ćete?

Ne znam...

Tako tvrde iz Vlade.

Ako do tog i dođe, ja ću i dalje ostati, Vi ste bili spomenuli moj sukob s Vladom i slično, naravno poštivat ću odluku Vlade, odnosno poštivat ću mišljenje stručnjaka koja je najbolja lokacija, što se tiče logističkih, financijskih protokolarnih i drugih uvjeta. Ukoliko to bude na Pantovčaku i dalje ću racionalizirati rad ovog Ureda, postizati još bolje i veće rezultate, i naći načina kako što više biti među ljudima jer to je moj primarni cilj. Preseljenje s Pantovčaka bilo je namjenjeno, ići više među ljude i racionalizirati rad ureda.

Koja Vam je najveća greška u ove dvije godine koju ste napravili? Samo jedna, među nama.

Među nama, nisam o tome razmišljala. Tko radi taj i griješi. Kad imate stav...

Najveća greška?

Kad radite s a srcem, kad radite sa strašću, a ne možete raditi bez strasti, onda svakako radite i greške u međuvremenu. Ne znam, to je nešto o čemu će procjeniti građani i ja ću svakako poslušati njihov glas. Kao što sam rekla, nikad se neću libiti od toga da priznam da sam radila greške u radu. Koja je najveća, ne znam. Recite mi Vi, neka kažu građani i onda ćemo o tome raspravljati i ja ću onda nastojati korigirati svoj rad, prije svega kako bi građani bili ti koji su zadovoljni i koji će osjećati da ispunjavam svoja obećanja prema njima.

U redu. Onda ćemo vidjeti hoćete li za tri godine dobiti još jedan mandat ili će se netko drugi doseliti na Pantovčak.

O tome ne razmišljam gospodine Bago. Nije prošla niti polovica mandata, još su tri godine preda mnom. Ovo je druga obljetnica. Svoj sam program izložila. Vidim neki od vas (medija) su to shvatili kao predizborni program, što zapravo i laska, zato što držim da u njemu ima sadržaja i mislim da bi to trebala postati praksa hrvatskih političara i državnika, da redovito ljudima polažu račune što su učinili i što namjeravaju učiniti u razdoblju koje je pred njima.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr