Do sada je samo Alan mogao uvoziti i izvoziti naoružanje i vojnu opremu, a ubuduće će to, uz Alan, pod jednakim uvjetima moći činiti i druge pravne i fizičke osobe - obrtnici registrirani za obavljanje poslova uvoza i izvoza naoružanja i vojne opreme upisani u Očevidnik takvih izvoznika i uvoznika, istaknuo je ministar obrane Branko Vukelić.
Pročitajte i ovo
uredba sa zakonskom snagom
Vlada donijela Uredbu o osobnim asistentima nakon šamara s Ustavnog suda, evo što su ispravili
zadnja sjednica vlade u godini
Plenković otkrio planove za iduću godinu: "Naša politika je prepoznata..."
potvrdio rođak
Srbin pronađen mrtav nakon požara u klubu na skijalištu
Vojna akcija SAD-a
Trumpova nova prijetnja: "Platit će vrlo visoku cijenu, vjerojatno veću od Madura"
Srbija i BiH
Snježni kaos na Balkanu! Blokirane prometnice, građani primaju SMS-ove upozorenja
U nadležnosti Alana do sada je bilo i vođenje jedinstvene evidencije o izvezenom i uvezenom naoružanju i vojnoj opremi, a ubuduće će vođenje te evidencije biti podijeljeno na tri ministarstva - gospodarstva, obrane i MUP.
Predloženim dopunama uz ostalo se briše i odredba da se ugovori o nabavi naoružanja za MORH i MUP u pravilu zaključuju s domaćim proizvođačima.
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila i novi zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim će se, kako je istaknuo ministar poljoprivrede Božidar Pankretić, ubrzati raspolaganje i gospodarenje tim zemljištem te pooštriti uvjete za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta.
Tako bi u slučaju prenamjene zemljišta koje je izvan granica građevinskog područja naknada bila 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar granica građevinskog zemljišta, a za osobito vrijedno zemljište 100 posto prosječne cijene.
Za poljoprivredno zemljište unutar granica građevinskog područja naknada će iznositi 25, odnosno 50 posto prosječne cijene zemljišta.
To je pet, odnosno deset puta više nego do sada, istaknuo je Pankretić.
Zakonom se utvrđuje i da vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne ili fizičke osobe, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima.
Novim su zakonom određene i kazne za neobrađeno poljoprivredno zemljište, reguliran zakup, koncesija ili prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište koja će obavljati poslove okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja gospodarenja njime.
Hrvatska ima preko 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 67 posto (1,8 milijuna hektara) u privatnom, a 33 posto (oko 900 tisuća hektara) u državnom vlasništvu.
Saboru su upućene i izmjene Pomorskog zakonika kojima se, uz ostalo, kao kriterij za međunarodnu nadležnost hrvatskih sudova za suđenja u sporovima za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti pomorca utvrđuje prebivalište člana posade broda.
Predloženim dopunama Zakona o državnom odvjetništvu uz ostalo se regulira i da se pri primanju u tu službu vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti, a izmjenama Zakona o carinskoj tarifi ukida se naplata carinske pristojbe od 10 kuna po svakoj podnijetoj carinskoj deklaraciji.