Kada vide disketu, većina današnje djece pojma nema što je to, jer se ne koristi već - godinama. Nisu je ni vidjeli, a o njoj bi trebali učiti. Jer tako piše u planu i programu informatike , napisanom dok se oni još nisu ni rodili. No, po programu iz 1994. profesori više ne predaju.
Pročitajte i ovo
SUSJEDSKI ODNOSI
Vojnić o položaju Hrvata u Srbiji: "Kada se Hrvatska koristi kao stalni vanjski krivac, to ne jača Srbiju to je slabi"
u beogradu
Vučić ugostio učenike iz Vukovara, gradonačelnik negoduje: "Ovo je čista zloupotreba djece"
višednevna potraga
Pronađeni maloljetnici koji su nestali na Staru godinu
Oglasio se gradonačelnik
Otkriven šokantan propust u vezi slučaja kluba smrti u Švicarskoj
Papa poslao važnu poruku
Zatvorena posebna vrata u Vatikanu, a dogodio se i rijedak slučaj kakav je zadnji put viđen prije 300 godina
Prema njemu računala bi trebala imati disketnu jedinicu, a takva se računala već godinama ne proizvode. Također, u njemu stoji kako je grafika u boji na računalima poželjna, ali nije nužna.
I dok se u Hrvatskoj o tome ne razmišlja, u susjednoj Srbiji od petog do osmog razreda informatika postaje obvezan predmet. Novac ulaže Ministarstvo trgovine, turizma i tehnologije te Akademska mreža.
"Ta promjena se najkraće izražava u tome da nam u školu dolaze generacije koje su rođene u digitalnom dobu", priopćili su iz srbijanskog ministarstva prosvjete, nauke i tehnologije.
Svjesni su toga i Srbi i Slovenci, pa djecu uče po novim kurikulumima informatike. Ima ih i Hrvatska. Ali dok stoji kurikularna reforma, ni napisani dokumenti se ne provode.
"Svi znamo da se digitalna tehnologija strašno brzo mijenja tako da bi se plan i program za informatiku svake dvije-tri godine trebao mijenjati, a ne čekati 20 godina i onda ustanoviti - da je star", napominje profesorica Lidija Kralj, članica Stručne skupine za izradu kurikuluma informatike.
Profesorica Kralj državi može biti primjer da izgovori ne postoje.
"Ja sam informatiku počela držati s jednim jedinim računalom i to je bilo na pomičnom stolu s kotačićima koji smo prevozili iz učionice u učionicu. Evo, iz tih prvih generacija imamo nekoliko programera danas", ističe profesorica.
S uspješnim generacijama, unatoč tromom sustavu, Hrvatska nema problema. Dominik je informatički olimpijac, državni prvak, a zanat je "pekao" i u Googleu.
"Nepostojanje standardiziranog programa koji je u toku s informatičkim vremenom... meni je to apsurdno u današnjoj državi", smatra Dominik Gleich, student FER-a.
U državi u kojoj se samo izmjenjuju članovi Povjerenstava i stručnih skupina, a obrazovni sustav zapeo je u 90-ima. I već gotovo četvrt stoljeća politika ne popravlja tu sramotnu štetu.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr