Vladin prijedlog uvodno je obrazložila premijerka Jadranka Kosor, koja je, među ostalim, izvijestila da je Vladi prihvatljiva ideja da u Preambulu Ustava, uz Bošnjake i Slovence uđu i druge nacionalne manjine, odnosno sve 22 manjine. Prihvatljivim smatra i ideje da se dodatno ublaže odredbe kojima se regulira referendum za ulazak Hrvatske u EU, odnosno da se olakša donošenje referendumske odluke. Još jednom je istaknula kako je dobro da su se stranke dogovorile da će odmah krenuti u ustavne promjene, ocijenivši da je to dobra poruka Europskoj komisiji da Hrvatska želi u roku izvršiti sve svoje obveze u procesu pristupanja EU. Podsjetila je da su ustavne promjene nužne i za zatvaranje nekih pregovaračkih poglavlja.
Pročitajte i ovo
>> 'U promjene ustava moraju biti uključeni i građani'
Saborskoj oporbi najviše smeta Vladin prijedlog po kojemu se na referendumu o ulasku Hrvatske u EU odlučuje većinom birača koji su glasovali u Hrvatskoj, uz uvjet da mu je pristupila većina od ukupnog broja birača. ‘Kakav je to odnos prema dijaspori? Mogu glasovati u Hrvatskoj, ali se neće računati u kvorum, to zbunjuje’, upitao je SDP-ovac Ivo Josipović. Njegov stranački kolega Josip Leko tumači, pak, da je legitimno da o ulasku u EU odlučuju građani s prebivalištem u Hrvatskoj, ali da bi Vlada to trebala jasno reći. ‘Kad vam trebaju, i mrtvi izlaze iz groba, a sada mrtve duše uzvraćaju udarac’, poručila je vladajućima Ingrid Antičević-Marinović.
'Ozbiljan problem s izbornim sustavom'
Vesni Pusić (HNS)kaže da je neprihvatljivo je da birači izvan Hrvatske glasuju na izborima za Sabor i Vladu, a da se njihov glas ne računa na referendumu za EU. Smatra da je Vlada takvim prijedlogom priznala da ima ozbiljnih problema s izbornim sustavom. ‘Ne može biti da isti ljudi nemaju pravo glasa u odluci o EU, a imaju u odluci o vladi i Saboru. Mislite li da je glasovanje za vladu i Sabor dovoljno neozbiljno da se može provoditi po nesređenim popisima birača’, upitala je Pusić. Ustvrdila je da je na biračkim popisima između 400 i 900 tisuća osoba za koje je nemoguće utvrditi postoje li. Vladimir Šeks (HDZ) Vladi je, pak, predložio ublažavanje uvjeta za referendum, odnosno da referendumska odluka bude valjana ako za nju glasuje polovica birača koji su izišli na referendum, uz uvjet da je referendumu pristupilo više od polovice birača s prebivalištem u RH. Naglasio je da nije riječ o nepovjerenju prema biračima izvan Hrvatske, nego da respektira činjenicu da je to biračko tijelo do sada na izborima uglavnom apstiniralo. Naveo je da na izbore izvan Hrvatske u prosjeku izlazi do 25 posto birača. Šeks priznaje da Hrvatska ima problema s biračkim popisima, da su na njima osobe s fiktivnim prebivalištem, ali objašnjava da su svi pokušaji da se taj problem riješi kroz Zakon o prebivalištu propali zbog političkih otpora. Tumači, naime, da je nekoliko vlada predlagalo brisanje iz prebivališta onih koji su u Hrvatskoj imali prebivalište 1991., ali su nakon toga otišli u druge zemlje i tamo započeli novi život.
Današnjom odlukom Odbor je i formalno započeo proces izmjena Ustava, a tu bi odluku sutra trebao potvrditi saborski plenum. Sabor će sutra raspraviti Vladin nacrt ustavnih promjena, ali o njemu neće glasovati dok ne raspravi i oporbeni prijedlog, koji bi se u proceduri trebao naći idućih dana. Zajednički prijedlog oporba još nije javno predstavila, no Ingrid Antičević-Marinović na sjednici Odbora se založila da se u Ustav unese odredba o slobodi odlučivanja o rađanju, a Vesna Pusić predložila je da se nacionalnim manjinama da dodatno pravo glasa, u segmentu zaštite manjinskih prava. Zalaže se i da se propiše obvezno obrazovanje od najmanje 11 godina, a smatra da je predviđena obveza desetogodišnjeg školovanja neusklađena s europskim standardima i praksom.
Sabor će sutra raspravljati o promjenama Ustava
Hrvatski će sabor sutra nastaviti zasjedanje raspravom o pokretanju ustavnih promjena, na temelju vladina nacrta. Vlada predlaže izmjene Ustava nužne za zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Ustav sada propisuje stroge uvjete za uspjeh tog referenduma, po kojima bi za referendumsku odluku trebala većina svih upisanih birača, što je, po vladinu tumačenju, nemoguće ispoštovati. Vlada zato predlaže da se na referendumu o ulasku Hrvatske u EU odlučuje većinom birača koji su glasovali u Hrvatskoj, uz uvjet da mu je pristupila većina od ukupnog broja birača.
Premijerka Jadranka Kosor kazala je, pak, da je vlada otvorena za razgovor o idejama da se ti uvjeti dodatno ublaže, kako bi se olakšao ulazak Hrvatske u EU. Blaže uvjete vlada je predvidjela i za slanje pripadnika Oružanih snaga RH izvan granica Hrvatske, o čemu bi Sabor, umjesto dvotrećinskom, mogao odlučiti kvalificiranom većinom. Vlada predlaže i da se Ustavom omogući izručivanje hrvatskih državljana pravosudnim tijelima drugih članica nakon ulaska Hrvatske u EU, a predvidjela je i mogućnost potpisivanja takvih ugovora sa zemljama izvan EU.
Svima dostupno opće obrazovanje
Ustavom bi se utvrdilo obvezno i svima dostupno opće obrazovanje, potpuna neovisnost Hrvatske narodne banke (HNB) i Državne revizije, kao i o politici neovisan izbor sudaca i pravosudnih dužnosnika. Utvrdilo bi se i da nema zastare za kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji. U Izvorišne osnove Ustava vlada predlaže vratiti bošnjačku i slovensku nacionalnu manjinu, a premijerka Kosor je kazala kako nema ništa protiv da uđu i sve 22 manjine. Ustavnim promjenama Sabor će pristupiti na prijedlog Odbora za Ustav, no zastupnici sutra neće glasovati o samom vladinu nacrtu, nego će ga samo raspraviti.
Vladin će nacrt zatim u proceduri pričekati najavljeni zajednički prijedlog oporbenih klubova, o kojemu će se odvojeno raspravljati na plenarnoj sjednici. Stranke će zatim osnovati zajedničku radnu skupinu koja bi trebala utvrditi koji prijedlozi mogu dobiti potporu dvotrećinske većine zastupnika, odnosno usuglasiti zajednički prijedlog ustavnih promjena koji će predložiti Saboru. (Hina)
