HNB pustila na tržište 326 milijuna eura za spašavanje tečaja kune

Središnja hrvatska banka je prvi puta u godinu dana intervenirala prodajom eura kako bi branila tečaj kune koji je na najnižim razinama od siječnja 2004. godine.

HNB je u četvrtak na tržište pustila 326 milijuna eura, a banke su ih pokupovale u vrijednosti od 2,5 milijarde kuna. Da nije bilo deviznih rezervi, euro bi sutra bio 7,7 kuna a ovako je danas zaustavljen na 7,69 kuna.

Iz Vlade najavljuju da bi svi krediti ubuduće bili u kunama. A u Hrvatskoj svi vole štedjeti i imaju kredite u eurima. Kako bi to, hipotetski, izgledalo u praksi?

Ako pogledamo usporedbu kredita u eurima i kunama, razlika je u rati kredita s obzirom da je kamata na kredite u eurima manja. Tako bi na iznos od 770 tisuća kuna kredita u eurima rata uz kamatu od 5,5 posto iznosila 4372 kune dok bi na onaj u kunama, ukoliko bi kamata bila 7,5 posto, rata iznosila 5384 kune.

Kada bi kamatna stopa na kredite u eurima iznosila 5,5 posto a na kunske 6,6 posto razlika u rati bila bi nešto manja, oko 500 kuna.

Pročitajte i ovo PRIOPĆENJE HNB-A Hrvati se baš jako vole zaduživati, najviše su se uzimali gotovinski krediti Financijski savjetnik poručuje građanima Za sve koji razmišljaju o kreditu: "Vi birate hoćete li imati miran san u kunama ili eurima"

Lalovac: Razmišlja se i o zabrani kreditiranja u drugim valutama

Ukupni iznos kredita u Hrvatskoj je 275,9 milijardi kuna. No, u kunama ih je 76,1 milijarda dok ih je u eurima 173,5 milijarde. Na švicarske franke odnosi se 23,7 milijardi kuna kredita.

Najviše kredita građani su podigli u svrhu kupovine stanova. Tu je struktura dosta drugačija. Samo 4,1 milijardu kuna je u domaćoj valuti, 31,5 milijarde je u eurima dok je 20,5 milijardi u švicarskim francima.

I tu je najveći problem jer je od 2004. godine 'švicarac' otišao gore za gotovo 50 posto i sasvim je jasno zašto je potrebna intervencija države kako bi se zaštitilo 50 tisuća obitelji.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook