Iako je Zakon o radu po tom pitanju kristalno jasan, mnogi ga hrvatski poslodavci i dalje neumorno krše. Zakonski je regulirano da radnik koji je odradio traženi posao, plaću mora dobiti najkasnije do 15-og u idućem mjesecu. U protivnom može tužiti poslodavca, a to mu pravo ne zastarijeva 3 godine. 'Svaki onaj tko nije dobio svoju plaću, neplaćeni prekovremeni rad, onaj tko je radio noću pa mu to nije plaćeno, netko tko je radio na crno pa mu to nije plaćeno ima pravo tužiti poslodavca za to i spor će sigurno dobiti, to uopće nije upitno, ako je regulirano da mu se mora platiti', ističe Ana Knežević, predsjednica SSSH.
Pročitajte i ovo
U tom slučaju, poslodavac mora isplatiti sve zaostatke, uključujući i zatezne kamate. Osnovni dokaz je platna lista, a ukoliko je iz nje nemoguće utvrditi visinu plaće, zadnju riječ u cijeloj priči ima sudac koji sam određuje primjerenu plaću. Knežević kaže da se njezine kolege iz Europske unije zgražaju nad biserima hrvatskih poslodavaca, od toga da kod nekih od njih platne liste sadrže samo ime i prezime radnika, do činjenice da mnogi rade bez ugovora o radu. 'Vi ne možete useliti u kuću prije nego potpišete ugovor, ne možete sjesti u automobil ako niste potpisali kupoprodajni ugovor, ali samo se može početi raditi bez ugovora. Ljudi rade da bi od toga živjeli, a ne zato što im je dosadno doma pa ne znaju što bi sa sobom', kaže Knežević.
SDP će i dalje tražiti da se u kazneni zakon uvrste i nemarni poslodavci
Iako u Zakonu o radu piše kako su radni sporovi hitni, neki od njih traju i po 10 godina. Zločesti i nemarni poslodavci nebrojeno su puta bili na tapeti i u Hrvatskom saboru. SDP je tako predlagao da se problem neisplaćenih plaća uvrsti u Kazneni zakon, a prijedlog, naravno, nije prošao. 'Dva puta smo to tražili. Zadnji put smo odbijeni uz obrazloženje Vlade da bi česta izmjena kaznenog zakona narušila pravni sigurnost. Pa ja sada ponovno postavljam pitanje Vladi, čiju pravnu sigurnost? Zar onih koji kradu?', naglasila je SDP-ovka Ingrid Antičević-Marinović. Upravo ti koji kradu odnosno ne isplaćuju plaće kažnjavali bi se zatvorskom kaznom od 6 mjeseci do 3 godine. Izuzetak bi bili poslodavci koji su zbog krize zapali u financijske poteškoće, no to bi ionako morali dokazati.
'U ovom vremenu krize, mnogi koji su zapali u poteškoće, ne svojom krivnjom i koji mogu isplatiti koriste krizu kako bi lovili u mutnom', dodaje Antičević. SDP-ovci će kažu i dalje tražiti da se u kazneni zakon uvrste i nemarni poslodavci. Drugi su pak skloniji tome da se pročešljaju glavni generatori nelikvidnosti u zemlji, državna poduzeća, zbog čijih su dugovanja mnoga poduzeća doživjela financijski slom. 'Kazneno goniti na taj način poslodavca je pomalo iluzorno očekivati, već treba vidjeti ako netko ne isplaćuje plaće, ako ne može funkcionirati poduzeće, onda ono ni ne treba biti ni na tržištu', smatra Antičević.
Ali takva poduzeća, nažalost, još uvijek opstaju na tržištu. Kontrola i radna inspekcija čini se postoje samo na papiru. Ono što je u Europi znanstvena fantastika, u Hrvatskoj je normalna stvar. Više od 70 tisuća ljudi koji ne dobivaju zasluženi novac za svoj rad, može značiti samo sramotu za državu koja na sva zvona promovira radnička prava.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.
