Hrvatska malo izlazi iz krize, pa malo ne. Čas smo na putu van, a onda smo idućeg dana još dublje pod vodom. U tom šumu informacija ministar Šuker pokušao je objasniti zašto je proračun za iduću godinu takav kakav je. kako je naveo, njegovi problemi su povijesnog, demografskog i tranzicijskog karaktera. 'Struktura proračuna je tu kakva je', istaknuo je.
Pročitajte i ovo
>> 'Napravio sam dobar posao, ali sam spreman otići'
>> Pomozite Šukeru, kreirajte proračun!
Za mišljenje smo upitali dvojicu ekonomskih analitičara, Zdeslava Šantića i Branimira Lokina. Obojica smatraju kako proračun nije potrebno komentirati, jer on je takav, kakav je. No, ponudili su svoja mišljenja o cjelokupnoj gospodarskoj politici, koja je dovela do situacije u kojoj se danas nalazimo.
Problem je u gospodarskoj politici, a ne proračunu
Iako je ministar Šuker istaknuo kako je Vlada puno napravila u posljednjih sedam godina, odnosno otkako je on na kormilu financija, naši stručnjaci stvari prikazuju u realnim okvirima. 'On je to mislio samo u tehničkom smislu. Naime, on radi po zadanim okvirima i sad se mnogi čude kako proračun izgleda, ali on nije niti mogao biti drugačiji', ističe Šantić. Razlog tome, dodaje, jest u tome što nisu provedene prave reforme na vrijeme pa je i ovakav rezultat, što se proračuna tiče i očekivan.
'Proračun je u redu. Problem nije u proračunu, odlučujuća je gospodarska politika', ističe Lokin. Po njegovom mišljenju, i ne samo na razini Hrvatske, kompletna proračunska i ekonomska politika je zapravo ideja koja jednostavno ne uspijeva. 'Govori se o štednji, rezanju troškova i konsolidaciji tržišta. To su floskule', smatra Lokin.
Stvar koncepta gospodarske stabilizacije
Možete raditi kakve god hoćete rezove, ali ako vam je stopa gospodarskog rasta na nuli, onda je to sve uzalud, čak i još gore Šantić se osvrnuo i na tri navedena problema proračuna, koje je ministar Šuker spomenuo. Povijesni je prema njemu, još uvijek posljedica Domovinskog rata i gubitak mnogih kapaciteta u gospodarskom sektoru. Isto tako, smatra da smo još uvijek u tranzicijskim začecima. 'Ostali smo u ranoj fazi tranzicije, jer je utjecaj države na cijelo gospodarstvo prevelik', ističe. Kao demografski problem navodi starenje stanovništva i manjak svježe radne snage.
Lokin tvrdi pak, kako Šuker navodi krive probleme proračuna. 'To nije povijesna stvar, to je stvar koncepta gospodarske stabilizacije, koji se provodi od '94. godine i koji nas je doveo do duboke krize. Mi čitavo to vrijeme nismo napravili nikakve reforme, nismo ni prstom pomakli', ističe Lokin.
'Šuker govori potpuno krivo'
Ministar Šuker tvrdi kako je javni dug države oko 40 posto, a Šantić se s njim slaže kad kaže da je to manje od drugih zemalja u Europi. No, ističe kako je dug zapravo oko 54 posto, a zabrinjava ga i njegov snažan rast od druge polovice 2008. godine. napominje kako će dug još uvijek rasti i da se približavamo granici od 60 posto, što je dovoljan razlog za zabrinutost.
Lokin pak tvrdi, kako su razine dugova iz doba Račanove Vlade i danas sasvim neusporedivi te da ministar Šuker nije u pravu kad ih uspoređuje, već da to radi iz političkih pobuda. 'To je bio napredan dug, jer je stvoren u investicijskom ciklusu. Te su stvari neusporedive. Šuker govori potpuno krivo', rekao je.
'Ne treba miješati kruške i jabuke'
Šantić ističe i kako se ne treba zavaravati onim što kažu brojke i manja razina duga od drugih zemalja u Europi. 'Ne treba miješati kruške i jabuke', slikovito kaže Šantić i pojašnjava kako povjerenje investitora u jednu Njemačku, Francusku i Italiju, odnosno njihovu provedbu reformi, jest kudikamo veća nego u Hrvatsku. Bez obzira na nižu razinu javnog duga.
Problem je i nezaposlenost, napominje Šantić i tvrdi kako se na to u posljednjih 10 godina gledalo isključivo kao na socijalni, a ne ekonomski problem. Problem se rješavao svakako, a često je to bilo izlaskom ljudi iz radnog odnosa, odnosno nuđenjem prijevremenih mirovina, obrazložio je. Stoga, ne treba niti čuditi brojka od samo 12 posto umirovljenika s punim mirovinskim statusom, koju spominje ministar Šuker.
Jalova ekonomska politika
Povjerenje investitora u jednu Njemačku, Francusku i Italiju, odnosno njihovu provedbu reformi, jest kudikamo veća nego u Hrvatsku Problem nezaposlenosti i umirovljenika Lokin pak vidi u jalovoj ekonomskoj politici, koja se orijentirala na potrošnju. 'Nitko nije htio da ljudi smetaju proizvodnju, jer nitko proizvodnju nije niti financirao', kaže Lokin. Stoga u hrvatskoj i ima toliko prijevremenih mirovina i nezaposlenih, smatra on.
Reforma državne i javne uprave je potrebna. Ona je prevelika i neefikasna, a s time se slaže i Šantić. Nelikvidnost u državi treba rješavati, a iako imamo loša iskustva sa stečajnim postupcima u domaćim tvrtkama, oni ipak mogu dati i pozitivne rezultate, zaključio je Šantić. Neki od njih su smanjenje nelikvidnosti i razvoj kriznog menadžmenta, a negativna strana, kao i uvijek jest smanjenje obima proizvodnje i otpuštanje dijela radne snage.
Bez gospodarskog rasta, sve je uzalud
'Možete raditi kakve god hoćete rezove, ali ako vam je stopa gospodarskog rasta na nuli, onda je to sve uzalud, čak i još gore', ističe Lokin. Isto tako, problem nelikvidnosti nazvao je zapravo problemom insolventnosti, odnosno stvaranjem gubitaka unaprijed. U tom, gotovo neprekidnom lancu, kad se on jednom pokrene, nastaje rupa u kojoj jedan neplatiša prenosi gubitke na drugog i tako unedogled.
'Ako hrvatska želi pokrenuti razvoj i restrukturiranje, Hrvatska mora imati 3,5 posto rasta, a ne 1,5 posto. Moramo imati sve veću kontrolu platne bilance i domaćeg tržišta. S današnjim stanjem u Hrvatskim institucijama, to je jednostavno nemoguće', zaključio je Lokin.
