Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon sudaranja dvije zrake protona triput većom brzinom od do sada zabilježene, najveći svjetski sudarač čestica približio se svom cilju: lociranju 'Božje čestice'.


Nakon uspješnog sudaranja dviju zraka protona u Velikom hardonskom sudaraču na ženevskom CERN-u, znanstvenici su pljeskali i slavili 'novo doba fizike čestica'.

Vezani članci Slika nije dostupna LHC uzima 'odmor' na dvije godine Slika nije dostupna Svijet će '4th of July' 2012. pamtiti po nečem posebnom...

Znanstvenici u kontrolnoj sobi 10 milijardi dolara vrijednog uređaja, smještenog ispod francusko-švicarske granice, uspjeli su  dvije zrake 'potjerati' do ukupne brzine od 7 TeV, ili teraelektron volti, što je najveća energija koju je LHC dosegao do sada.

>> Odgođen novi Veliki prasak: Izgubili se snopovi čestica

'Prva dva pokušaja su propala', rekao je Steve Myers, direktor CERN-ovih akceleratora, dodajući da su zrake bile 'izgubljene' prije nego su dosegle punu energiju. Prva je izgubljena zbog problema u napajanju, a druga zbog problema u novom magnetnom sustavu zaštite.

Cilj 'najvećeg znanstvenog pokusa na svijetu', kako nazivaju LHC, je pronaći Higgs bosonsku česticu, za koju se vjeruje da igra ključnu ulogu u strukturi svemira te bi znanstvenicima trebala pomoći u objašnjenju zašto materija ima masu.

Protivnici tog eksperimenta se boje da bi mogao stvoriti crnu rupu koja bi mogla progutati Zemlju. No, znanstvenici kažu da crne rupe neće biti dovoljno velike da izazovu bilo kakve probleme.

Ističu da će pokusi LHC-a pomoći u pronalaženju odgovora na temeljna pitanja poput zašto se Teorija relativnosti Alberta Einsteina, koja se bavi svijetom u velikim razmjerima, ne poklapa s kvantnom mehanikom, koja pak se bavi česticama premalim da bismo ih vidjeli.

Znanstvenici tvrde da bi se 'Božja čestica' mogla pojaviti za dvije ili tri godine, dok bi se dokaz super-simetrije, teorija prema kojoj svaka čestica ima 'super-partnera', sa sličnim svojstvima u kvantnoj dimenziji (neke fizikalne teorije govore da u svemiru ima 'skrivenih dimenzija'), mogao pojaviti nekoliko godina kasnije.

Neki pokuse u Ženevi uspoređuju s putovanjem Kristofora Kolumba, koji je krenuo prema Novom Svijetu 1492. godine, koji je znao što traži, ali nije znao što će pronaći.