Njihova je dominacija trajala punih 135 milijuna godina, kada ih je, kako se vjeruje, prije 65 milijuna godina s lica zemlje 'zbrisao' udar asteroida ili kometa. I dok se znanstvenici većinom slažu oko teorije njihova izumiranja nakon kataklizmičkog udara, prilična su neslaganja i nejasnoće što je dinosaurima omogućilo dominaciju kroz to golemo povijesno razdoblje. Prema istraživanju tima znanstvenika iz SAD-a i Tajvana, objavljenog u stručnom časopisu PNAS, tu dominaciju omogućile su intenzivne erupcije vulkana, što je dovelo do drastične promjene klime i izumiranja njihove konkurencije.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici su do tog zaključka došli proučavajući sedimente biljaka u slojevima zemlje u kojima su ti ostaci povezani s lavom. Tragovi lave upućuju na vrijeme kraja Trijasa, kada je izumrlo 50 posto tetrapoda na kopnu, 50 posto biljaka, ali i 20 posto života u moru. Znanstvenici su do otkrića došli proučavajući izotope ugljika u sedimentima te su analizom tih izotopa zaključili da ukazuju na vrlo izražen 'efekt staklenika' u to doba. 'Svi ti događaji i procesi poklapaju se s velikim izumiranjem, a sve se odvijalo tijekom nekoliko desetaka tisuća godina jake vulkanske aktivnosti i golemih poplava lave', rekla je Jessica Whiteside sa Sveučilišta Brown.
Ipak, znanstvenici nemaju odgovor na pitanje zašto su te događaje i uvjete preživjeli dinosauri, ali ni zašto je situacija bila tako neizdrživa za mnoge druge organizme. Whiteside ne isključuje da se u slučaju dinosaura radi o 'pukoj sreći'. Sigurno je, pak, da su tada izumrli dinosaurovi najveći konkurenti, bića slična krokodilima, s kojima su se borili za prevlast u vrijeme Trijasa.
Inače, teorije koje povezuju vulkansku aktivnost s masovnim izumiranjem u to vrijeme već su postojale, ali do sada nisu provedeni eksperimenti na stijenama koji bi povezali te tri pojave - vulkansku aktivnost, izumiranje i anomalije izotopa ugljika. Inače, stijene koje su znanstvenici izučavali nalaze se na području na kojem je došlo do najvećeg izlijevanja kobaltne vulkanske mase u cijelom Sunčevom sustavu. O kakvoj se poplavi lave radi, najbolje govori podatak da se lava razlila na površinu od 9 do 11 milijuna četvornih kilometara, što je gotovo trećina površine Mjeseca.
