Večeras Atlantisom u svemir kreće prvi europski laboratorij

Znanstvenici i inženjeri iz Europe na taj su trenutak čekali otkako su 1982. godine počeli razvijati laboratorij vrijedan 1,35 milijarde eura.

Pročitajte i ovo 700 osoba zatražilo pomoć Dnevnik Nove TV otkriva zabrinjavajuće trendove s marihuanom: "Broj konzumenata porastao je za sto posto" Kućna radinost FOTO/VIDEO Policija otkrila nekoliko laboratorija za uzgoj trave u Dubravi: Neke bi opremljenost i dob dilera mogla iznenaditi

"Columbus je "naša prekretnica, naše čedo, naš modul, naš
laboratorij, kazao je Alan Thirkettle, menedžer u Europskoj
svemirskoj agenciji (ESA).

Među 7 članova posade dvojica su Europljana, članovi Europske svemirske agencije (ESA), posebno zaduženi nadzirati priključenje laboratorija na postaju ISS.

Nijemcu Hansu Schlegelu i Francuzu Leopoldu Eyhartsu bit će to drugi svemirski let, iako je prošlo više od deset godina od njihovih zadnjih misija.

Eyharts bi trebao u svemiru provesti dva do tri mjeseca i pripremiti Columbus za širok spektar znanstvenih eksperimenta, a Schlegel će se vratiti Atlantisom nakon tjedan dana.

Kristoforu Kolumbu trebalo je manje vremena da prikupi novac i isplovi prema Novome svijetu nego li svemirskom laboratoriju Columbusu da se odlijepi od tla Herald Tribune "Za mene je velika čast biti dio ove misije", rekao je Eyharts nakon što je sa svojim kolegama stigao na Floridu u ponedjeljak kako bi pripremio lansiranje. "Bilo je to dugo čekanje", napomenuo je.

Lansiranjem Columbusa, Europa će od privremenog stanara, postati stalan vlasnik neke postaje u svemiru, ocjenjuju mediji.

Instaliranje Columbusa zahtijeva tri svemirske šetnje, a dvije od njih izvest će Schlegel s američkim astronautom Rexom Walheimom.

"Za Europu je projekt Columbus skup pothvat, ali "Columbus će ostati naše vlasništvo", rekao je Schlegel oduševljen što je Europa sada ušla među "glavne igrače".

Kristoforu Kolumbu trebalo je manje vremena da prikupi novac i isplovi prema Novome svijetu nego li svemirskom laboratoriju Columbusu da se odlijepi od tla, piše Herald Tribune.

Da bi platila svoj dio troškova operacije, Europa će u svemir
prebaciti, vjerojatno početkom 2008., novi brod za prijevoz tereta, nazvan Automatsko transferno vozilo (ATV).

Laboratorij Columbus cilindar je dug 7 metara, a promjera 4,5 metara. Njegovi su krajevi konusna oblika, teži 10,3 tone, a
unutarnji mu je volumen manji od 75 prostornih metara. Bit će osma komora pridodana ISS-u, ali zapravo tek drugi laboratorij.

Prvi laboratorij je NASA-in Destiny, koji je u svemir bio dopremljen letjelicom Atlantis 2001., a za dopremu sljedećeg laboratorija, najvećega i najboljega, u vlasništvu japanske svemirske agencije Kibo (što znači "nada"), trebat će tri svemirska leta, s početkom u veljači.

ESA planira Columbus zadržati u orbiti najmanje 10 godina, no američka NASA planira se povući s ISS-a do 2015. kako bi sve svoje snage usredotočila na istraživanje Mjeseca, na veliku nevolju Europljana koji su toliko dugo čekali na realizaciju svojeg projekta.

ESA će stoga morati računati na vlastite snage i snage drugih zemalja. Columbusom će upravljati kontrolni centar blizu Muenchena u Njemačkoj, a službeni jezik bit će engleski.