Tetoviranje je možda budućnost cijepljenja

Njemački stručnjaci proveli su istraživanje na miševima koje je pokazalo da je tetoviranje djelotvornije za davanje eksperimentalnoga DNK cjepiva od standardnih injekcija u mišić.

Pročitajte i ovo NEKA DRUGA VREMENA Što je danas muškarac s JNA tetovažom: "Ja san to služia, ne mogu ja od toga uteć" Zna majstor Trideset je sati nezadovoljnom čovjeku prepravljao tetovažu i napravio remek-djelo

Vjeruje se da upotreba fragmenata DNK za stimuliranje imunološke reakcije obećava u stvaranju boljih cjepiva za razne bolesti, od gripe do raka. Sve dosad je taj koncept otežavala niska djelotvornost.

"Davanje DNK pomoću tetoviranja moglo bi postati način za širu primjenu DNK cjepiva", rekao je Martin Mueller iz njemačkoga centra za istraživanje raka u Heidelbergu.

U ovome trenutku na tržištu još nema odobrenih DNK cjepiva, ali nekoliko farmaceutskih tvrtka provodi klinička istraživanja i provjeru tehnologije.

Pfizer Inc., najveća farmaceutska kompanija na svijetu, vjeruje u DNK cjepivo i u listopadu 2006. kupila je britansku tvrtku pionira u tome području PowderMed.

Mueller i njegovi kolege tetoviranjem su cijepili miševe proteinskim fragmentom humanoga papillomavirusa (HPV), spolno prenosiva virusa koji izaziva rak vrata maternice. Budući da u cijepljenju nije upotrebljena tinta, ni tetovaža nije ostavila trajni trag.

Istraživači su otkrili da tri doze DNK cjepiva koje je dano tetoviranjem stvaraju 16 puta višu razinu antitijela nego tri intramuskularne injekcije. 

Tako snažna reakcija posljedica je činjenice da tetoviranje vibracijskom iglom stvara ranu i upalni proces. 

Zato je tetovaža od jednoga četvornog centimetra i bolnija i djelotvornija od normalne injekcije.