Obavijesti Video Pretražite Navigacija
200. godišnjica Darwinova rođenja

Teorija evolucije još podiže prašinu

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Engleski prirodoslovac Charles Darwin, čiju 200. godišnjicu rođenja svijet slavi 2009., uzdrmao je crkveni nauk svojom teorijom o evoluciji živih bića prirodnim odabirom koju su i osporavali i zlorabili, no čak i protivnici cijene njegov golem doprinos znanosti.

Darwinovo objašnjenje evolucije vrsta prirodnim odabirom čini godišnjicu njegova rođenja, 12. veljače 1809., važnim događajem u Velikoj Britaniji, koja priprema 300 manifestacija u jubilarnoj godini. Stalna izložba najpoznatijih Darwinovih eksperimenata otvara se u Down Housu, znanstvenikovu bivšem domu blizu Londona, a Shrewsbury u središnjoj Engleskoj, Darwinovo rodno mjesto, organizira mjesec manifestacija u čast svojega najslavnijeg sina.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna I to je moguće Misterij star 67 godina sad je još dodatno zakompliciran! Slika nije dostupna Brada, brkovi i to je to Zašto ljudi nemaju dlakavije lice?

Australija će iskovati prigodni srebrni novčić, a znanstvenici će održati Drugi svjetski summit o evoluciji na otočju Galapagos, gdje je Darwin istraživao Niz događaja priređuje se i diljem svijeta. Australija će u povodu 200. obljetnice iskovati prigodni srebrni novčić, a znanstvenici u kolovozu održati Drugi svjetski summit o evoluciji na otočju Galapagos, gdje je Darwin istraživao. 

Vatikan okuplja znanstvenike na kolokviju

Vatikan će od 3. do 7. ožujka u Rimu okupiti znanstvenike i teologe na kolokviju o 'kritičkom pristupu' djelu Charelsa Darwina i vjerojatno uključiti i raspravu o 'inteligentnom dizajnu, ali ne samo kao kulturnoj pojavi, već kao o znanstvenom ili teološkom pitanju', prenosi agencija AP.

Ministar kulture u Vatikanu msgr. Gianfranco Ravasi ocijenio je da je zahtjev za dijalogom znanosti i vjere sve veći, jer nijedna od njih ne može iscrpsti svu složenost misterija čovjeka, no odbio se izjasniti o teoriji 'inteligentnog dizajna', piše agencija AFP.

Zagovaratelji te teorije, sve popularnije u kršćanskim krugovima, ne odbacuju znanstvena otkrića o prirodnoj evoluciji kako to čini kreacionizam, već tvrde da su neke osobine svemira i prirode toliko složene da ih je jednostavno morala osmisliti viša inteligencija. 

Uz crkvu rastužio i pobožnu suprugu

Kada je 1859. godine objavio svoj rad naslovljen 'Postanak vrsta (The Origin of Species), Darwin nije razbjesnio samo crkvu jer je proturiječio biblijskoj teoriji kreacionizma, već i rastužio svoju vrlo pobožnu suprugu Emmu. Nakon diskusije Emma Darwin je ipak suprugu poručila: 'Nemoj nijednu svoju ideju odbaciti ako se bojiš da bi me njome mogao povrijediti', prenosi agencija AP riječi Ruth Padel, Darwinove pra-pra-praunuke.

Danas i protivnici teorije evolucije priznaju Darwinu vrhunska otkrića, kao Paul Taylor, glasnogovornik skupine 'Answers in Genesis', (odgovori geneze), koja zagovara doslovno tumačenje Biblije, a koji tvrdi: 'On je, naravno, izvanredno važna ličnost, njegove zamisli promijenile su svijet'. 'Bio je vrlo pozoran promatrač i mnogo mu dugujemo'.

Sekularna skupina Zaklada za slobodu od religije 'Hvalite Darwina' obilježit će Darwinov rođendan jumbo-plakatima u nekoliko američkih saveznih država kojima će pozvati ljude da 'evoluiraju dalje od vjerovanja'. U prigodnim tekstovima objavljenima u povodu 200. godišnjice rođenja, agencija AFP podsjeća da su brojni Darwinovi suvremenici rabili njegovu teoriju kako bi opravdali društveni ili rasni poredak. 

Veličina lubanje govori o karakteru?

Otac Eugenike, Francis Galton (1822.-1911.), Darwin rođak, tvrdio je u 19. stoljeću, kada su geni još bili nepoznati, da se karakter pojedinca, stečen za života, prenosi na potomke te se pritom koristio tada popularnom antropometrijom - mjerenjem veličine lubanje.

Rasističke teze podupirao je Talijan Cesare Lombroso (1835.-1909), tvrdeći da postoje rođeni kriminalci, a odaju ih, primjerice, uske lubanje ili velik nožni palac. Herbert Spencer (1820-1903)., utemeljitelj društvenog darvinizma iskovao je krilaticu 'preživljavaju najvještiji'. Razvoj genetike i testovi inteligencije poslužili su 1924. za pseudoznanstveno učenje i donošenje američkog zakona na temelju kojeg se useljenje ograničavalo za imigrante iz neeuropskih zemalja, čak i iz zemalja istočne i južne Europe.

Konačno, Darwin je utemeljio teoriju o prirodnom odabiru vrsta, no genetika danas omogućuje pojedincu da bira vlastito potomstvo, a takva mogućnost budi etičku polemiku, piše AFP. Zamislite roditelje kako listaju online katalog i klikom miša biraju boju očiju, kože ili spol budućeg djeteta. Mogu birati budućeg sportaša ili intelektuaca, a takav scenarij nije daleko od znanstvene fantastike i kritičari upozoravaju da bi mogao dodatno produbiti nejednakosti u svijetu.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene