Pustinja sve bliže Europi

Iako je kretanje zračnih masa u "ofenzivi pustinje", kako tu pojavu naziva prof. Izrael, vrlo sporo, 100 kilometara u posljednjih 10 godina, te u doglednoj budućnosti ne predstavlja veću opasnost, prijetnja leži u tome što taj proces donosi u prirodu "sušno stanje".

Pročitajte i ovo Toplinski valovi i obilne kiše Stručnjakinja o klimatskim promjenama: "Usporedbe radi - kad ste zdravi, vaša je temperatura ispod 37. Ako poraste za stupanj, bolesni ste" ''Ovo je darvinizam današnjice'' Znanstvenik i ekonomist objavio analizu: ''Napravili smo određeni iskorak, ali i dalje smo zarobljeni''

"Sve je više sunčanih i toplijih dana, a padalina je sve manje", kaže ruski znanstvenik.

Prema njegovim riječima, kao posljedica toga će se produljiti sušna razdoblja, sušne zone će se pomicati od tropskog pojasa ekvatora prema gusto naseljenim područjima srednjih širina, a Alpe i područje Sredozemlja bilježit će manje količine zimskih padalina. 

Iako taj proces mnogi nazivaju "širenjem žarkog pojasa", Izrael upozorava da taj naziv nije točan. 

"Ono što u geografiji smatramo tropskim pojasom je prostor između sjevernih i južnih tropskih zona. Položaj tropskog pojasa određuje se kutom nagiba Zemljine rotacijske osi spram ekliptike (ravnina po kojoj Zemlja kruži oko Sunca). Iznosi 22 stupnja i ta je veličina stalna", kazao je prof. Izrael. 

Objasnio je da se stoga ne radi o "širenju žarkog pojasa" već o promjeni karaktera atmosferske cirkulacije koja se kreće prema sjeveru (na južnoj polutki prema jugu). 

Priroda tropske cirkulacije je karakteristična po tome što se u području ekvatora, najtoplijeg mjesta na planetu, zračne mase podižu u stratosferu i tamo se raspršuju na sve strane. Potom se vraćaju prema površini Zemlje ali ne u područjima tropskog pojasa već u njihovoj blizini, na oko 30 stupnjeva širine na obje polutke. 

Na sjevernoj polutki su takva mjesta pod utjecajem toplog vjetra i nazivaju se "konjske širine" - u njima uopće nema vjetra i vlada suša. 

Sahara ima veliku šansu da se do kraja stoljeća proširi za više stotina kilometara. "Najveća opasnost te tropske cirkulacije prijeti Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i balkanskim zemljama", tvrdi prof.Izrael. Problem je ozbiljan jer predstavlja opasnost za jednu trećinu zemljinog kopna i život 1,2 milijarde ljudi u 110 zemalja. Pod suhim strujanjima zračnih masa nalaze se Sahara i sva sušna područja euroazijskog kopna. "Upravo se ta strujanja i pomiču prema sjeveru", kazao je Izrael.

Mješanje toplih zračnih masa tropske cirkulacije na obje strane ekvatora moglo bi se slikovito nazvati ofenzivom pustinje", kaže ruski profesor. 

Što se Rusije, tiče, pojašnjava znanstvenik, opasnost prijeti crnomorskoj zoni, Krasnodarskoj i Stavropoljskoj pokrajini, jer i neznatno zatopljenje klime može pridonijeti topljenju vječitog smrznutog tla kojim je okovano 60 posto teritorija Rusije. 

"Zbog tog procesa u sjevernim zonama mogu nastradati zgrade, iskriviti se naftovodi i plinovodi, oštetiti ceste i zračne luke. Osim toga, vječito smrznuto tlo okovano je metanom i ugljikom koji mogu biti oslobođeni i pušteni u atmosferu, a rast tih plinova u atmosferi i jest jedan od razloga globalnog zatopljenja, tj. učinka staklenika", objasnio je Jurij Izrael. 

Kao odgovor na tu prijetnju, Izrael predlaže da se u nižu stratosferu (12-16 km) ubace sitnodisperzivne aerosolne supstance, čestice sumpora (sulfat) i čađi. Izrael smatra da bi se time bi smanjio utjecaj Sunca na površinu planeta i za nekoliko stupnjeva snizila temperatura u troposferi (najdonji i najgušći dio atmosfere. Na ovaj sloj otpada 80 posto mase atmosfere. 

Troposfera je najtanja u polarnim krajevima - oko 8 km - a najdeblja na ekvatoru - 16 km. Ovaj sloj sadrži velike količine vlade i u njemu se zbivaju sve pojave vezane uz vrijeme). Čestice sumpora mogle bi se u stratosferu ubacivati pomoću zrakoplova koji lete na velikim visinama i koriste visokosulfatno gorivo. 

Tako bi se, kaže prof. Izrael, mogla izbacivati i čađ. Ruski znanstvenik smatra da bi se na taj način temperatura troposfere mogla smanjiti za razdoblje od dvije do tri godine.