"Fotografije prikazuju široke ravnice sjeverne polarne regije Marsa. Ravni krajobraz prekriven je šljunkom i pokazuje višekutne raspukline, što je uzorak uočljiv na polarnim visinama Marsa i primjećen na terenima s 'permafrostom' - stalno zaleđenim tlom, na Zemlji.
Pročitajte i ovo
Za višekutne raspukline se vjeruje da su rezultat sezonskog smrzavanja i otapanja površinskog leda", navodi NASA u opisu snimaka s Phoenixa.
"To je izneneđujuće blizu onome što smo očekivali", rekao je glavni istraživač misije Peter Smith sa Sveučilišta Arizona u Tusconu.
"Vidimo nedostatak stijena kao što smo i očekivali, vidimo višekutne oblike koje smo uočili iz svemira, ne vidimo led ali vjerujem da ćemo ga naći ispod površine. Meni izgleda sjajno", dodao je Smith.
Phoenixovo slijetanje na Marsov Arktik, u noći na ponedjeljak, nakon 296 dana leta dugog 680 milijuna kilometara, bilo je precizno na cilj, a NASA-in stručnjak Ed Weiler usporedio ga je s pogotkom rupe u golfu iz jednog udarca - tzv. 'hole-in-one' udarcem, s udaljenosti od 10.000 milja (16.000 km).
Phenixova 90-dnevna misije je analizirati tlo i permafrost Marsove artičke tundre, u potrazi za znakovima prošlog ili sadašnjeg života.
Letjelica je opremljena robotiziranom rukom koja može iskopati led ili uzorke tla, i analizirati ih u potrazi za dokazom da je organski život nekada postojao ili da još postoji na Crvenom planetu.
