Čak šest milijardi dolara bit će uloženo u privatne tvrtke koje razvijaju letjelice s ljudskom posadom i manje automatske letjelice, čije bi misije na Mjesec, Mars, Marsove mjesece i Lagrangeove točke, kasnije trebale postati 'prethodnica' za misije s ljudskom posadom daleko iza Zemljine orbite.
Pročitajte i ovo
Najveća žrtva tog zaokreta je svakako program Constellation, u kojeg je već ulupano 9 milijardi dolara. Novac iz tog programa trebao bi biti preusmjeren u privatne svemirske tvrtke, koje bi u budućnosti trebale i prevoziti američke astronaute do odredišta u niskoj orbiti, kao što je Međunarodna svemirska stanica.
Tako se NASA može fokusirati na 'razvoj robotike i poduzimanje drugih koraka, koji će nadahnuti Amerikance, ne samo da vrate muškarca i ženu na Mjesec, nego da pokrenu istraživanja šireg opsega, nakon kojih bi moglo uslijediti putovanje ljudi na Mars', rekao je Peter Orszag, direktor Ureda za menadžment i proračun Bijele kuće.
>> Čovjek ipak neće tako skoro natrag na Mjesec
Upravitelj NASA-e Charles Bolden naglašava da iako je Constellation službeno napušten, to neće utjecati na NASA-ine planove istraživanja dubokog svemira. Štoviše, NASA mora 'nanovo razmotriti vlastite prioritete te u petogodišnjem razdoblju intenzivnog proučavanja otkriti moguće načine za provođenje misije s ljudskom posadom na Mjesec i dalje'.
Do kraja fiskalne 2015. američka svemirska agencija mora do kraja usavršiti sposobnosti spajanja letjelica s Međunarodnom svemirskom stanicom, predstaviti bolju raketnu tehnologiju za duboki svemir te u obližnje susjedstvo Sunčevog sustava poslati nekoliko automatskih letjelica, koje bi trebale otkriti ciljeve od najvećeg znanstvenog interesa za buduće misije s ljudskom posadom.
Te misije-prethodnice na Mjesec, Mars i obližnje asteroide mogle bi uposliti više daljinski upravljanih robota, kao što su roveri Spirit i Opportunity na Marsu ili automatski lunarni landeri, koji bi se trebali spustiti na asteroid dokazujući da se mogu iskoristiti resursi u udaljenim točkama u svemiru.
Te će misije biti kudikamo jeftinije od misija s ljudskom posadom, a računa se da bi svaka trebala stajati manje od 800 milijuna dolara.
Što nudi NASA-ina 'petoljetka'?
* 6 milijardi dolara za razvoj američkih komercijalnih letjelica s ljudskom posadom
* 7,8 milijardi dolara bit će uloženo u razvoj tehnologija pokaznih programa za buduća istraživanja. To bi moglo uključivati tehnologije za susret i spajanje (rendezvous and docking – R&D) u orbiti, punjenje letjelica gorivom u orbiti, napredne sustave za održanje života astronauta te 'drugi razvoj' koji će pomoći u budućim misijama s ljudskom posadom iza niske Zemljine orbite
* $3,1 milijarda dolara će biti utrošena u 'agresivna istraživanja' raketnih motora za dizanje teških tereta (ali to sigurno neće biti 'zastarjeli' Ares-V, kojeg je sam Bush nazvao 'Apollo na steroidima'), nova raketna goriva i inovativne načine istraživanja dubokog svemira
* 4,9 milijardi dolara bit će uloženo u tehnologije koje se razvijaju u privatnom sektoru. To bi moglo uključivati inovacije u tehnologiji senzora, robotici, lansirnim letjelicama, komunikacijama, itd. A te će tehnologjie najvjerojatnije biti financiranje kroz 'natjecanja' kao što je X-Prize, koja se dodjeljuje privatnim svemirskim tvrtkama koje mogu brzo doseći određeni standard
* 3 milijarde dolara za isplative automatske misije na Mjesec, Mars i asteroide u blizini Zemlje, koje bi trebale tražiti ciljeve za buduće misije s ljudskom posadom
