'Ledeno doba dolazi, to je zdrava, seljačka logika!'

Prijeti li nam globalno zatopljenje ili novo ledeno doba? Kako se posljednjih tjedana temperatura spuštala sve niže ispod nule tako su sve glasniji znanstvenici koji najavljuju ovaj drugi kataklizmičan scenarij. Nakon nedavnog farmaceutskog skandala oko pandemije svinjske gripe, teško se ne zapitati ne stoje li i iza apokaliptičnih klimatskih predviđanja također slični interesi krupnog kapitala. Vjerujemo li zaista u zastrašujuće prognoze? Ako da, najnovija bi glasila otprilike ovako, ako vas nije ubila gripa, sigurno ćete se smrznuti!

Pročitajte i ovo Provjereno donosi Ni nakon mjesec dana ne može pokopati majku jer čeka nalaz obdukcije: Iz bolnice poslali nevjerojatan odgovor donosi provjereno Lari su u rodilištu čupali posteljicu, u bolnicu poslana inspekcija: "To je ispadalo, ti komadi. To je bio horor"

Kako bi točno trebala izgledati ledena budućnost, cijela sjeverna i srednja Europa bit će prekrivene vječnim ledom, tvrdi fizičar Vladimir Paar. 'To znači da je razina Jadranskog mora 140 metara niža. Znači na primjer, kopnena granica sa Slovenijom, kopnena granica Hrvatske s Italijom. Vjerojatno će autoceste ići dnom sjevernog dijela Jadrana, a more će otprilike biti do Zadra', kaže za magazin Provjereno Paar.

Prosječne temperature trebale bi biti do 12 stupnjeva Celzija niže, što znači da većina poljoprivrednih površina više neće biti iskoristiva. Hranu će biti potrebno uzgajati u staklenicima, čije grijanje će zahtijevati ogromne količine energije. Paar naglašava kako će stanovništvo sjeverne Europe imati dva izbora, iseliti se, ili ostati gdje žive, uz ogromnu potrošnju energije za grijanje. 'U svakom slučaju, potreba za energijom će višestruko narasti', ističe Paar.

Je li za klimatske promjene kriv isključivo čovjek?

Znanstvene elite izbacuju različite scenarije klimatske sudbine našeg planeta, a obični smrtnici se pitaju trebaju li već sada stvarati zalihe namirnica, u slučaju kataklizme, koja nam neminovno prijeti. No, kada znanstveni sami počnu izlaziti u javnost s kontradiktornim informacijama, nameće se pitanje, kome zaista vjerovati? 'Imamo dvije zaista ozbiljne znanstvene teorije, koje su suprotstavljene, djelomično, a zapravo i nisu', pojašnjava Vjeran Piršić, ekološki aktivist. Prvu teoriju je postavio IPCC, odnosno, globalni panel o klimatskim promjenama, i koja kaže da nam slijedi globalno zatopljenje. 'Tu je teoriju radilo 1700 znanstvenika puno godina, a to je jedan veoma respektabilan znanstveni aparat', ističe Piršić. Druga teorija, kaže Piršić, poziva se na svemirske promjene i koju kod nas akademik Paar najviše zagovara.

Ta teorija govori da su klimatske promjene stalne i da na njih najviše ne utječe čovjek, već Zemljino približavanje i udaljavanje od Sunca. 'Ono što je nama kao ljudima bitno, jest da su promijene moguće i da se na njih pripremimo', zaključuje Piršić. Pozivajući se na rezultate istraživanja američkih, francuskih i ruskih kolega, objavljenih u uglednom znanstvenom časopisu Nature, koja pokazuju evolucijsku povijest zemlje do 400 tisuća godina unazad, ugledni fizičar tvrdi kako je više nego jasno da smo na ulasku u još jedno ledeno doba. U prilog tome govori i poznata astronomska teorija hrvatskog znanstvenika, s početka stoljeća, Milutina Milankovića, koja klimatske promjene, pojednostavljeno, objašnjava trenutnom udaljenošću Zemlje od Sunca. 'On je pokušao dokazati, kako promjene tih elemenata vrtnje Zemlje utječu na količinu Sunčevog zračenja, koje dolazi iz svemira', kaže dr. Krešo Panđić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

'Kad smo dalje od peći, hladnije nam je'

'Što se događa kad smo dalje od peći? Hladnije je, nemamo topline', ističe Paar, slikovito opisujući putanju Zemlje i njezinu različitu udaljenost od Sunca. 'Najlogičnije i vjerojatno rješenje jest da on griješi u redu veličina. Milankovićevi ciklusi da se klimatske promjene događaju u ciklusima od stotinjak tisuća godina, ili nekoliko desetaka tisuća godina, jednostavno se dosad nisu mogli dokazati na novim klimatskim promjenama, koje je uzrokovao čovjek i koje se događaju u periodu od nekoliko stotina godina', tvrdi dr. Ivica Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Ipak, suprotno Vilibićevu stavu, koji je ujedno i formalni stav IPCC-a, predsjedavajućeg tijela summita o klimatskim promjenama, održanog u Kopenhagenu, Paar tvrdi kako čovjek nije isključivi krivac za klimatske promjene. Oko toga se izravno sukobio i s predsjednikom IPCC-a.

'Četvrto službeno izvješće IPCC-ja naglašava da je zagrijavanje klimatskog sustava neupitno. Nema razloga da itko sumnja da su klimatske promjene stvarne', ističe predsjednik IPCC-a Rajendra Pachauri. Paar, međutim ustraje na tome da se ne može reći kako je čovjek jedini uzročnik povećanja ugljičnog dioksida. 'Kad je prije 130 tisuća godina naglo porasla temperatura, nastalo je veliko globalno zatopljenje, a niti je bilo čovjeka, automobila, ili tvornica', kaže Paar. Kompletna studija u kojoj se čovječanstvo poziva na odgovornost, zbog emisija ugljičnog dioksida, zasniva se na krivnji čovjeka za trenutačno stanje klime. Paar inzistira da su klimatske promjene sastavni dio normalnog evolucijskog tijeka Zemlje, a njegovo mišljenje i tu tezu zastupa i 31.486 američkih znanstvenika, potpisnika peticije, kojom se izravno suprotstavljaju stavu IPCC-a.

Klimatske promjene diktiraju energetski lobiji

Prema znanstvenicima oporbenjacima IPCC-u, upravo pojačana emisija CO2 u industrijskom dobu, odgodila je naš ulazak u novo ledeno doba. 'To znači da je globalno svemirsko zagrijavanje trajalo relativno kratko, a sada, očito, ono traje dugo, vjerojatno zbog CO2 kojeg smo proizveli. To je zdrava, seljačka logika', pojašnjava Paar. zagrijala se Zemlja ili ohladila, ono što je neupitno jest kako izvori energije koji su dostupni čovječanstvu neće biti dovoljni, ni prikladni, kada shvatimo da u pozadini utakmice za energetsko prvenstvo, čuče moćni energetski lobiji. Pojave kataklizmičkih scenarija više nisu tako neobične. Profesor Vlatko Cvrtila, geopolitički analitičar, ističe kako je u 80-im godinama prošlog stoljeća, naftna industrija uložila mnogo novca da se nuklearna energija prikaže kao opasna. 'Zapravo je danas u javnosti ostalo, kako je to opasna energija, iako, kada bi se gledala njezina učinkovitost, s obzirom na ono što se ulaže i što se dobiva, to zapravo najjeftinija energija', dodaje Cvrtila.

Tako je naftni lobi u 20. stoljeću dobio bitku, no čini se, ne i rat. U 21. stoljeću, lobiji nuklearnih energenata, domislili su se lukavijem scenariju, koji nas je uvjerio u strašnu istinu, a globalno je zagrijavanje prikladna istina, za takvu situaciju. Štetne emisije CO2 iz naftnih derivata u 21. stoljeću postalo je sve modernije izbjegavati i čini se, kako je vrijeme za nuklearke. Paar isto tako smatra kako se javnost mora natjerati da vjeruje u jednu istinu, kako bi se prestalo s korištenjem energije iz naftnih derivata. 'Ne može se na lijepe oči nikada nikome vjerovati, niti nekom znanstveniku, niti nekom političaru, niti privredniku, niti aktivistu iz neke udruge. Vi morate imati provjeru, a to je drugi dio znanstvene zajednice', ističe Piršić.

Umjetno sunce

Taj drugi dio znanstvenika ipak priznaje kako nam u slučaju ledenog doba, nuklearna energija neće biti dovoljna, jer ne raspolažemo dovoljnom količinom urana. To itekako objašnjava nevoljkost interesnih skupina da prihvate scenarij ledenog doba. Ipak, ono što nas Zemljane može spasiti, zvat će se umjetno sunce, kaže Vladimir Paar. 'U ovom trenutku se prva takva fuzijska elektrana gradi u Francuskoj', priča Paar. Izvori vode i energije bit će od presudne važnosti, bez obzira na scenarij. Dok velike ribe brinu o profitu, možda bi se mi male ribe mogle pobrinuti za svoj 'akvarij'. 'Zamislite da se na temelju podzakonskog akta obaveže sve građane, koji rade kuće na otoku, da naprave štednju za vodu, da skupljaju kišnicu. To postoji svuda po Mediteranu', kaže Piršić.

U svijetu postoji 270 okruga i gradića, koji su se orijentirali na samoodrživi razvoj. Sami proizvode većinu hrane i energije, a njihovi stanovnici su zdravi i sretniji. Smrzavali se ili kuhali, znaju da su nešto poduzeli.