Danski mediji: Zašto je hrvatsko dijete pametnije od danskog?

To nije zato što su danska djeca glupa, ili zato što su hrvatska genijalna, nego je problem u tome što danski jezik ima previše samoglasnika, izjavila je Dorthe Bleses, lingvistica u Centru za jezik djece na Sveučilištu Syddansku. 'Broj samoglasnika ima veliku važnost kada je u pitanju težina učenja jezika. Puno samoglasnika čini jezik teškim', kazala je Bleses.

Danski jezik ima devet samoglasnika, dok ih je u hrvatskom pet. Međutim, problem još većim čini podatak da danski jezik zapravo ima čak 40 samoglasničkih glasova, kaže Bleses, koji ovise o položaju samoglasnika u riječima. A da stvar bude još gora, odrasli Danci često 'gutaju' preostale suglasnike. I dok je danski izgovor stoga jako zabavan turistima ili ostalim Skandinavcima, djeci je jako težak za učenje.

Pročitajte i ovo STRAH OD INVAZIJE Tajne pripreme za rat protiv Amerike: Otkriveno što je Danska slala na Grenland ne odustaje Rastu napetosti: Stigao je odgovor Danske na Trumpov kontroverzni potez

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Danski jezik najteži za učenje

Bleses je istraživala kako djeca iz sedam različitih kultura usvaja materinski jezik. Od tih sedam jezika, danskog, švedskog, nizozemskog, francuskog, američkog engleskog, hrvatskog i galješkog, pokazalo se da je djeci najteže naučiti danski. Ona je otkrila da broj samoglasničkih glasova u nekom jeziku određuje ne samo to koliko riječi razumije 15-mjesečno dijete, nego i broj riječi koje dijete može govoriti i koristiti. U skladu s tim, lingvistica je zaključila da danska djeca imaju manje rječnike od djece koja govore na ostalih šest jezika.

'Međutim, razlika između hrvatskog i danskog djeteta kasnije se gubi. Kada dansko dijete krene u treći ili četvrti razred uspjeva razbiti linvistički kod i tada druge stvari određuju hoće li dijete dobro učiti', kazala je Bleses. (Hina)