Božićna zvijezda spominje se samo u evanđelju po Mateju, u priči po kojoj je spomenute mudrace dovela do Betlehema, gdje je rođen Isus Krist. Ti mudraci, prema Matejevom evanđelju, stigli su s istoka te su inspirirani pojavom neobične zvijezde, doputovali u Jeruzalem, završili na audijenciji kod kralja Heroda u Judeji i upitali ga zna li gdje se rodio novi kralj Židova. Herod je upitao savjetnike gdje bi se novi mesija mogao roditi, a oni su mu odgovorili, kako bi to prema starom proročanstvu trebalo biti u Betlehemu.
Kako su mudraci nastavili put prema Betlehemu, zvijezda, koja ih je vodila do Judeje, ponovno im se ukazala i vodila ih sve do mjesta Isusovog rođenja, gdje se zaustavila. U Matejevom evanđelju stoji kako su magiji zatekli bebu Isusa s majkom Marijom, poklonili mu se i predali darove, nakon čega su se vratili na istok.
Znanost, s druge strane, pokušava povezati konce te priče i odrediti neke bitne činjenice oko Kristovog rođenja, mudraca te naposljetku i same betlehemske zvijezde.
Čudo ili stvarna nebeska pojava?
I dok većina kršćana tu zvijezdu vide kao čudotvoran znak, koji je obilježio rođenje mesije, astronomi nude neka sasvim druga objašnjenja za tu pojavu. Mnoga od tih objašnjenja zapravo niti ne spominju zvijezdu, već svemirske događaje poput supernove, pojave planeta na noćnom nebu, kometa te čak i konjunkcije više planeta. Drugi znanstvenici sumnjaju u točnost Matejevog evanđelja i tvrde kako je zvijezda samo autorova izmišljotina. Bilo kako bilo, priča o božićnoj zvijezdi postala je jedna od kršćanskih božićnih ikona.
Magijima je konjunkcija planeta bila znak da se nešto značajno događa Je li uopće moguće otkriti što se to točno pojavljivalo na nebu u vrijeme Isusovog rođenja? Zzadatak nije nimalo lagan, jer se točna godina njegovog rođenja, nigdje ne spominje pa tako niti u Matejevom evanđelju, već je jedina referenca kako se to dogodilo tijekom Herodove vladavine. Kako bi se pronašao 'kandidat' za betlehemsku zvijezdu na nebu u vrijeme Kristovog rođenja, potrebno je analizirati kako je nebo tada izgledalo. Kao što je već spomenuto, tri pojave u svemiru, mogle su biti odgovorne za pojavu svijetle 'zvijezde' na nebu u to doba, no u povijesti ne postoji referenca, niti su astronomi pomoću računala i mapa uspjeli rekonstruirati supernovu, komet ili konjunkciju planeta oko 25. prosinca 1. godine nove ere.
Magijima su konjunkcije predstavljale važne događaje
Znanstvenici se niti sami ne mogu dogovoriti koje je godine Isus rođen, a raspon varira od 7. do 1. godine prije nove ere, od kojih se 4. godina pr.n.e. koristi kao najčešća referenca za godinu rođenja. Za mišljenje smo pitali i Antu Radonića, voditelja planetarija u zagrebačkom Tehničkom muzeju. 'Nema pobližih podataka o tome. Sama riječ zvijezda je široki pojam pa je takav sigurno bio i u ono vrijeme. Nitko zapravo ne može sa sigurnošću tvrditi što je to bilo. Možemo samo nagađati', rekao nam je Radonić. 'Isus se najvjerojatnije rodio između 6. i 4. godine pr.n.e. i prije smrti kralja Heroda', objašnjava Radonić.
Znanstvenici danas vjeruju kako je betlehemsku zvijezu predstavljao komet, supernova ili konjunksija planeta No, Radonić nudi i 7. godinu pr.n.e., kao moguću godinu rođenja, zbog pojave trostruke konjunkcije Jupitera i Saturna, što zapravo znači da su se, u odnosu na Zemlju, ta dva planeta u jednoj godini čak tri puta poravnavala, ostavljajući trag na nebu. 'Magijima je konjunkcija bila znak da se nešto značajno događa', kaže Radonić, pritom dodajući kako to nije automatski značilo svjesnost o dolasku sina Božjeg na svijet, već samo poriv da krenu prema Jeruzalemu, jer su smatrali da se nešto značajno odigrava u Judeji. 'Na području starog Babilona, u mjestu Sipur, nađene su glinene pločice, koje govore o konjunkciji Saturna i Jupitera', dodaje Radonić i kaže kako je je mjesto pronalaska vjerojatno bila stara astrološka škola.
Puno mogućnosti, no premalo dokaza s obje strane
S druge strane, iz raznih izvora na internetu, kao jedna od značajnih godina, u kojoj se dogodila konjunkcija planeta, spominje se i 2. godina pr.n.e., odnosno 17 lipanj. Tog datuma, tvrde astronomi, dogodila se gotovo savršena konjunkcija Jupitera i Venere, s otklonom koji predstavlja gotovo nezamjetan fragment sekunde, što je na nebu moglo rezultirati pojavom vrlo svijetle 'zvijezde' u konstelaciji lava. To bi starim astrolozima predstavljalo vrlo važan znak. Konstelacija lava bila je tad u vladajućem periodu i ondašnji magiji bi to zasigurno zamijetili i interpretirali kao važan događaj.
Mnogima, koji ipak više vjeruju kršćanskoj predaji i tradiciji, sve ovo moglo bi zvučati jednako nevjerojatno i sumnjivo, kao i Matejevo evanđelje znanstvenicima, no u nedostatku boljeg objašnjenja, većina će se zasigurno ipak vjerojatno prikloniti već ranije spomenutoj opciji, onoj koja je ionako najviše rasprostranjena - da se radilo o božićnom čudu.
