U porastu broj djece oboljele od alergije

Četvrtina stanovništva danas boluje od neke vrste alergija, od čega su 25 posto djeca, a glavne uzroke takvog stanja znanstvenici vide u urbanizaciji, aerozagađenju, izloženosti infektima, ali i boljoj dijagnostici alergija.

Pročitajte i ovo Pomoć najsiromašnijima Rastu nacionalne naknade za starije osobe: HZMO objavio koliko će sad iznositi Koronavirus i nasilje Najstarijoj ženskoj udruzi prijeti zatvaranje: „Ako ne bude dovoljno novca, neće se moći pomoći nikome“

Dr. Greta Gunek Mačukat iz Dječje bolnice Srebrnjak kaže da su odmah po rođenju najčešće alergije na hranu. Od njih pati dva do šest posto djece, od kojih je 2,5 posto alergično na kravlje mlijeko, dva posto na kikiriki, a jedan posto na aditive i konzervanse.

Od atopijskog dermatitisa pati od tri do pet posto djece, a
zanimljivo je i što 30 do 50 posto te djece razvije astmu.

Astma se najčešće javlja kod djece u dobi od tri do pet godina, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj od šest do osam posto djece pati od te bolesti.

Kod mališana školske dobi najčešće se javlja alergijska hunjavica, a dobije ju čak 30 posto djece.

Između astme i alergijske hunjavice postoji povezanost, ističe dr. Gunek Mačukat, jer je dokazano da 70 posto onih koji imaju astmu imaju i alergijsku hunjavicu, a 30 posto onih koji imaju hunjavicu razviju astmu.

Ponekad je teško razdvojiti običnu prehladu od alergije, a prehlada može u nekim slučajevima biti okidač za alergiju.

Ponavljani simptomi bolesti koji ne prolaze uz standardnu terapiju, ali i genetske predispozicije, ukazuju da se radi o mogućoj alergiji.

Znanstvenici tvrde da nasljeđe ima važnu ulogu u nastanku alergija, a istraživanja su pokazala da dijete čija su oba roditelja alergičari imaju 75 posto rizika da i samo postane alergično. Rizik se još povećava ako je i netko od braće ili sestara alergičar. 

Pretpostavlja se da upotreba antibiotika u ranoj dobi, kao i
procijepljenost od zaraznih bolesti može, uz ostale čimbenike, povećati rizik za nastanak alergijskih bolesti.

Govoreći o važnosti pravovremene dijagnostike, dr. Gunek Mačukat upozorava na alergije uzrokovane ubodima insekata, koje mogu imati čak i fatalne posljedice.

Liječenje alergija je kompleksno, obzirom da se radi od
multifaktorskoj bolesti. Primarna prevencija počinje još sa začećem, a pušenje je čimbenik rizika za razvoj alergija. Među mjerama prevencije važnu ulogu ima dojenje tijekom prvih šest mjeseci djetetova života.

U liječenju alergija važna je edukacija pacijenta, a liječenje se provodi lijekovima, imunoterapijom (izlaganjem rastućim
koncentracijama alergena kako bi se potaknuo imunološki sustav) klimato-terapijom i dr.