Istraživanje provedeno na sveučilištu u Jeruzalemo otkrilo je zašto se krakovi hobotnice nikada ne zapetljaju u čvor. Osam 'ruku' prekiveno je stotinama pipaka koji će se zalijepiti za bilo što osim međusobno. Studija je pokazala na koji način koža hobotnice sprječava stvorenja da se zavežu u čvor, piše Live Science.
Krakovi hobotnice i inače su nevjerojatni. Žive sat vremena nakon što su odsječeni, samostalno se kreću i mogu se savijati i protezati u naizgled beskonačnom broju kombinacija. Iako bi sve te mogućnosti trebale značiti da hobotnice većinu svog vremena provode kao veliki, zamršeni snopovi udova, to nije ni blizu tako.
Nije za one SLABOG ŽELUCA: Biste li i vi omastili brk nekim od ovih 'specijaliteta'?
Kožne izlučevine su te koje sprječavaju krakove da se hvataju jedan za drugoga. Kako bi pronašli odgovor na svoje pitanje, znanstvenici su im prvo amputirali krakove i pustili ih da 'komuniciraju'. Nisu dodirivali jedan drugoga. Sve dok s njih nije skinuta koža.
Očito je bilo nešto u koži hobotnica što je razdvajalo krakove, ali trebalo je otkriti što. Znanstvenici su posumnjali u nekakvu kemijsku izlučevinu, a kako bi testirali svoju ideju iskoristili su kemikalije za izdvajanje tvari s kože.
Izdvojenim ekstraktima premazali su jednu posudu, a druge dvije premazali su ekstraktom s riblje kože i neutralnim gelom. Hobotnice su izbjegle povezivanje s prvom posudom. Bitno je naglasiti da je kemikalija koju hobotnice koriste kako se ne bi zapetljale individualna za svako stvorenje.
Ugušio suprugu živom hobotnicom!
Naime dio istraživanja proveden sa živim hobotnicama pokazao je da će u 95 slučajeva hobotnica iskoristiti svoje krakove kako bi dohvatila krak neke druge hobotnice, dok će manje od 40 posto vremena dohvaćati svoje krakove. Također, 72 posto vremena hobotnice su krakove drugih hobotnica tretirali kao hranu, u usporedbi s manje od 28 posto vremena koliko su to radile s vlastitim krakovima.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
