Fosili pronađeni u Maroku najstariji su ostaci Homo sapiensa, u srijedu su priopćili znanstvenici. Ovaj pronalazak, koji otkriva da je ljudska vrsta evoluirala na više lokacija diljem Afrike, promijenit će povijest ljudskog porijekla.


"Nismo evoluirali iz jedne 'kolijevke čovječanstva' negdje na istoku Afrike. Evoluirali smo na afričkom kontinentu", rekao je paleontolog Philipp Gunz s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck.

Vezani članci Migranti na brodu (Foto: AFP) Maroko: Iz Sredozemnog mora spašeno 70 migranata, sedmero mrtvih Slika nije dostupna VIDEO: Pronašli ljudski zub star 400 tisuća godina

Prije ovog pronalaska, najstariji fosili ljudske vrste bili su stari 195.000 godina. Marokanski fosili stari su 300.000 godina. Novi pronalasci ukazuju da su rani Homo sapiensi imali lica koja sliče licima današnjih ljudi, iako su njihovi mozgovi vjerojatno bili znatno drugačiji.

Spljoštena lica ranih Homo sapiensa možda su povezana s ranom pojavom govora, spekulira Christopher Stringer, paleontolog Prirodoslovnog muzeja u Londonu. Ono što ih od današnjih ljudi razlikuje oblik je njihova mozga. Iako je njihov mozak veličine mozga današnjeg čovjeka, još uvijek nije imao profiliran okrugli oblik koji ljudski mozak danas ima.

"Mislim da je ono što vidimo odraz promjena u načinu prilagodbi koje su nastupile s razvijanjem mozga", rekao je dr. Gunz. Ipak, dodao je, nitko još ne zna kako je promjena oblika mozga utjecala na načina na koji ljudi razmišljaju.

Dr. Gunz je također dodao da je ljudski mozak možda postao okrugao u kasnim fazama evolucija. Čini se da su se dva dijela mozga s prolaskom vremena povećavala.

Ponovno pokretanje sata evolucijskog razvoja

Nalazišta poput ovog ukazuju da je ljudska vrsta evoluirala na malom području – možda u Etiopiji, ili na istoku Afrike. Nakon pojave Homo sapiensa, vjeruju istraživači, njihova vrsta brzo se proširila kontinentom.

Tek mnogo kasnije – prije otprilike 70.000 godina – se mala grupa Afrikanaca zaputila prema ostalim kontinentima.

Ponovno pokretanje sata evolucijskog razvoja čovječanstva već je veliko dostignuće. Međutim, novo istraživanje znamenito je također otkrila da je bilo raznih vrsta ranih ljudi, stoji u reportaži New York Timesa.

Danas su najbliži živi rođaci Homo sapiensa čimpanze i bonobo majmuni, s kojima dijelimo zajedničke pretke stare preko šest milijuna godina. Nakon razdvajanja, naši preci evoluirali su u mnogo različitih vrsta, poznatih kao hominini. Milijunima godina hominini su naličili majmunima. Bili su niski, imali male mozgove i mogli su koristiti samo jednostavna kamena oruđa.