Otkriveno što je uzrok noćnim šetnjama do frižidera

Svi oni koji se po noći bude i idu čak po nekoliko puta do frižidera tjerani snažnim osjećajem gladi, možda imaju genetski poremećaj. Znanstvenici su, naime, došli do zaključka kako bi sindrom noćnog jedenja mogao imati veze s genima koji su zaduženi za koordiniranje jedenja i spavanja, prenosi BBC.

Pročitajte i ovo Pale ostavke Skandal u poznatoj medijskoj kući: Montirali Trumpov govor, zaprijetio im je tužbom teškom milijardu dolara Zbog pristranosti Direktor i urednica na BBC-ju podnijeli ostavke zbog dokumentarnog filma o Trumpu

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Ostavio djevojku da se smrzne Kamera uhvatila trenutke jeze u Alpama: "Jedna svjetiljka se odvaja i nastavlja sama, dok druga ostaje i gasi se" Izdano upozorenje Snažan potres pogodio Japan: "Počelo je polako, a onda se cijela zgrada počela tresti"

Sindrom noćnog jedenja ima jedan do dva posto populacije. Znakovi ovog poremećaja su ustajanje usred noći i nemogućnost da se vrati na spavanje ukoliko se nešto ne pojede. Sindrom je klasificiran kao 'poremećaj u prehrani' no nije se znao uzrok. Hrana koja se konzumira u takvim noćnim uvjetima najčešće je nezdrava i prepuna kalorija što dovodi do prekomjerne težine pa i gojaznosti.

Studija koja je objavljena u časopisu Cell Reports, temeljena je na pokusu s miševima kojima je usađena ljudska verzija gena koji upravlja 'tjelesnim satom'. 

Kada im je taj gen blokiran, miševi su jeli puno ranije, odnosno onda kada su trebali spavati. Mutiranje gena koji se povezuje s poremećajem spavanja dovelo je do toga da su miševi više spavali.

Znanstvenici u Brazilu otkrili prve ženke s penisom

Znanstvenici smatraju da ova dva gena zajednički sinhroniziraju jedenje i spavanje. Pogreška na jednome od njih uzrok je poremećaja u spavanju ili jedenju. 

'Dugo se smatralo da sindrom noćnog jedenja uopće ne postoji, a sada se otvara cijeli niz pitanja kako su jedenje i spavanje povezani', kazao je jedan od znanstvenika, Satchidananda Panda, sa Instituta u La Jolli u SAD-u.
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook