Epohalno otkriće znanstvenika: Evolucijska karika koja nedostaje pronađena je na - Balkanu

Povijest ljudske evolucije mogla bi se početi pisati iznova jer su znanstvenici u Europi otkrili fosile koji ukazuju na to da se čovjek razdvojio od majmuna na tom kontinentu, a ne u Africi, javljaju agencije. Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski razdvojili od majmuna prije sedam milijuna godina u središnjoj Africi, gdje su hominidi zatim živjeli idućih pet milijuna godina prije nove faze evolucije.

Pročitajte i ovo Prijeratno doba Rat je stvarna prijetnja, a Europa nije spremna, upozorava Poljska: "Doslovno svaki scenarij je moguć" Prijetnje sigurnosti Šef najveće njemačke tvornice oružja upozorio: "Europa bi trebala izgraditi svoju Željeznu kupolu"

Znanstvenici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 milijuna godina.

Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida.

Graecopithecus freybergi: Fossils cast doubt on human lineage originating in Africa https://t.co/5b3z7okcwK via @Reuters

— Nikos Askitas (@askitas) 23. svibnja 2017.

Međunarodna skupina znanstvenika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja ljudsku povijest i posljednjeg zajedničkog rođaka čimpanze i ljudi, takozvanu evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana.

Čimpanze su najbliži živući srodnici ljudima jer s njima dijele 95 posto gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika objema vrstama središnja je i najvažnija rasprava paleoantropologije.

U doba prije više od sedam milijuna godina klimatske promjene pretvorile su istočnu Europu u otvorenu savanu što je prisililo majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prijelazom na dvonožnost, pišu znanstvenici u časopisu Plos One.

"Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake", rekao je profesor Nikolaj Spasov s Bugarske akademije znanosti.

“Graecopithecus nije majmun. On je hominid i izravan je predak čovjeku. Njegova je prehrana povezana s relativnom suhom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i gustu caklinu", kaže Spasov.

Znanstvenici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske. Koristeći se računalnom tomografijom uspjeli su vizualizirati unutarnje strukture fosila i ustanovili da su korijeni pretkutnjaka bili povezani.

"Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomični su povezani, što je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi", rekla je voditeljica istraživanja, profesorica Madelaine Boehme sa svučilišta u Tuebingenu.

To sugerira je da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina tisuća godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu. "To nam omogućuje da razdavanje ljudi od majmuna smjestimo u Europu", rekao je paleoantropolog David Begun sa sveučilišta u Torontu.

Tijekom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti, što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent. "Bude li prihvaćena, ova teorija će izmijeniti početak ljudske povijesti", rekla je profesorica Boehme.

Naravno, ima i skeptičnih. "Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Europi, ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lubanja i parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u Afriku", kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.

"Bio bih vrlo oprezan u suprostavljanju spoznaja iz izoliranih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi", zaključio je. (Hina)