Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Teorija profesorice Kim Haines-Eitzen doista ima iza sebe jake argumente.


Po svemu sudeći, broj 666 koji se spominje u knjizi Otkrivenja, ipak nije posvećen samom đavlu, već čovjeku od krvi i mesa. Glavom i bradom Neronu, petome rimskome caru, svirepom muškarcu kojega povijest pamti kao bolesno ambicioznu osobu vrlo angažiranu u progonu kršćana.

Vezani članci Slika nije dostupna Litva: Tisuće vragova na jednom mjestu Slika nije dostupna Uskoro na svijet dolazi i 6,666,666,666 stanovnik

Tako barem vjeruje Kim Haines-Eitzen, profesorica na sveučilištu Cornell i jedan od vodećih stručnjaka na području ranog kršćanstva.

Naime, objašnjava Haines-Eitzen, na starogrčkom jeziku svako je slovo imalo numeričku vrijednost, a kada u Neronovom slučaju svako slovo zbrojite, dobivate upravo 666, takozvani znamen Zvijeri.

Naravno, mnoga imena mogu odgovarati identičnome zbroju, međutim da je ipak riječ o Neronu, potvrđuje i jedna kasnija verzija knjige Otkrivenja pronađena u Egiptu, misli ugledna profesorica.

Codex Gigas: 'Ukleta knjiga u čijem je stvaranju sudjelovao sam Lucifer'

I doista, s obzirom na sva zlodjela koja je Neron počinio, ali i na to kada je knjiga nastala, sasvim je moguće i logično da je autor, Ivan Evanđelist (rođen oko 15. godine), o Neronu pisao pod šifrom - 666.

Uostalom, stručnjaci vjeruju da je Otkrivenje najvjerojatnije nastalo u doba vladanja cara Domicijana, oko 95. godine, ali kao mogućnost dopuštaju i da je knjiga napisana upravo za Neronova progona kršćana, malo prije 70. godine (vladao je od 54. do 68. godine).

"U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šest stotina šezdeset i šest", piše u Otkrivenju Ivan Evanđelist, možda upravo o Neronu, tijekom čije vladavine su stradali apostoli Petar i Pavao.

Istina, za broj 6 će tumači svetopisamskih tekstova reći i da je nesavršen broj te da se možda govori o Zlu kao nečem impersonalnom i nastanjenom u Neronu, no budući da je i sam Ivan Evanđelist bio prognan na otok Patmos, teorija Haines-Eitzen doista ima vrlo čvrstu podlogu i moguće je da se autor ipak osvrće na onog od koga je morao bježati zbog vlastite vjere.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju