Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon usporedbe ruskog predsjednika Vladimira Putina s Hitlerom, njemački ministar financija upozoren je na nezadovoljstvo Rusije tom izjavom.


Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izazvao je početkom tjedna žestoku reakciju Rusije navodnom usporedbom ruskog predsjednika Vladimira Putina i nacističkog vođe Adolfa Hitlera, nakon čega službeni Berlin ponovno nastoji smanjiti napetosti između Zapada i Rusije zauzimajući se na jednoj strani za poštivanje načela i vrijednosti na koje se poziva Zapad i s druge strane pazeći da pritom ne dovede do daljnjeg zaoštravanja odnosa.

Nova usporedba s nacistima: 'Rusija je pripojila Krim kao što je Hitler pripojio Sudete'

Vezani članci Ruski predsjednik Vladimir Putin Rusi grade novi grad na krajnjem istoku: Putin otkrio ime novog industrijskog centra s 300 tisuća stanovnika Ruski predsjednik Vladimir Putin VIDEO Učenik ispravio Putina na satu povijesti, ravnatelj ga opomenuo zbog drskosti. Kremlj: "Nadamo se da neće naknadno biti kažnjen"

Schaeuble je u jednom razgovoru s učenicima usporedio rusko preuzimanje ukrajinskog poluotoka Krima sa svojedobnom njemačkom aneksijom Sudeta, što je odmah protumačeno kao usporedba Putina i Hitlera.

'Nisam tako glup', odgovorio je Schaeuble niječući optužbe da je ruskog predsjednika usporedio s nacističkim vođom. Unatoč tome, njemački je veleposlanik u Moskvi upozoren na nezadovoljstvo Rusije tom izjavom.

Schaueble tvrdi da je samo htio učenicima objasniti okolnosti krize nakon ruske aneksije Krima. 'Izričito sam rekao da to ne uspoređujem, to se ne može usporediti', rekao je Schaueble za njemačku televiziju. No usporedbu je ipak izrekao.

'To nam je sve poznato iz povijesti. Takvim je metodama već Hitler preuzeo Sudete i još mnogo toga', rekao je u razgovoru s učenicima njemački ministar financija, uz spomenutu ogradu da ne želi uspoređivati. Odmah je reagiralo rusko ministarstvo vanjskih poslova.

'Takvu vrstu pseudopovjesničarskih istupa njemačkog ministra smatramo provokacijom', poručila je Moskva, uz dodatak da ta usporedba predstavlja grubo manipuliranje povijesnim činjenicama. Od Schaeubleove izjave, ili barem onoga što je ona polučila u javnosti, ogradila se i savezna kancelarka Angela Merkel.

'Aneksiju Krima smatram jedinstvenim slučajem', izjavila je Merkel, odbivši usporediti taj događaj s onim kad je Hitlerova Njemačka 1938. anektirala Sudete. Njemački mediji nato su prenijeli izjavu glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova da njemački veleposlanik u Moskvi i nije pozvan u rusko ministarstvo vanjskih poslova zbog Schaeubleove izjave, nego da je ondje bio u nastupnom posjetu.

Što o Staljinu, Churchillu i Trumanu govore njihovi potpisi?

No prašina koja se digla zbog izjave zaklonila je pogled na ono što je Schaeuble tada još rekao učenicima, a riječ je o pozivu na financijsku pomoć Ukrajini kako bi se stanje stabiliziralo.

'Moramo paziti da Ukrajina ne postane potpuno insolventna', upozorio je, tvrdeći da bi, u slučaju da ukrajinska vlada ne bude mogla plaćati račune, 'kojekakve bande mogle prigrabiti moć', što bi zatim moglo navesti Rusiju da onamo pošalje svoju vojsku kako bi zaštitila Ruse u Ukrajini.

Frankfurter Allgemeine podsjeća također na jedan od važnih kriterija pri određivanju političke strategije, koji je posebice došao do izražaja u sadašnjim odnosima s Rusijom: gospodarske odnose. Europa je ovisna o ruskom plinu i na tu se činjenicu ukazuje uvijek iznova kad je riječ o odnosima s Rusijom.

Europa se nalazi u 'energetskoj klopci', EU uvozi više od 60 posto plina, a budući da potrošnja raste, a vlastita se proizvodnja smanjuje, za 20-ak godina taj bi udio mogao narasti na više od 80 posto, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). FAZ prenosi procjene analitičara da još postoji mogućnost da se zbog krize u Ukrajini plinovod zatvori.

Hillary Clinton: 'Putin je poput Hitlera!'

Europa stoga razmišlja o vlastitoj proizvodnji plina, metodom crpljenja plina iz škriljevca, što je sporno zbog lošeg utjecaja na okoliš jer smjesa koja se sastoji od vode, pijeska i kemikalija kojom se omogućuje pristup skrivenim zalihama plina stvara pukotine u podzemnim stijenama i prijeti onečišćenjem podzemnih voda.

Europa bi plinom iz škriljevca mogla osigurati opskrbu plinom iz vlastitih izvora za barem tri desetljeća, piše FAZ, ali upozorava da su prilike u Europi, uključujući gustu naseljenost, osjetljivost tla i opasnosti od onečišćenja, različite od onih u Americi gdje je dobivanje plina iz škriljevca već uhodana metoda.

Njemački političari i mediji posljednjih tjedana pokušavaju u prvom redu pronaći pravu mjeru u reakcijama na krizu u Ukrajini, kako bi se sačuvala stabilnost kontinenta, vrijednosti i interesi Zapada, ali i perspektiva suradnje s Rusijom. Njemačka se pritom oslanja na jednoj strani na NATO i Europsku uniju, ali istodobno pazi da ruska agresivna politika prema Ukrajini ne preraste u konfrontaciju.

Sueddeutsche Zeitung podsjeća da ministri vanjskih poslova EU na sastanku u Ateni u petak pokušavaju pronaći načina za gospodarsko i političko stabiliziranje Ukrajine, ali i omogućiti potpisivanje ugovora o pridruživanju između Unije s Gruzijom i Moldavijom. Time bi se tim zemljama omogućila perspektiva približavanja Zapadu.

Potpredsjednik EP-a pijan carinike nazivao nacistima i vikao Heil Hitler?

Frankfurter Allgemeine istodobno upozorava da Rusija radi po svome unatoč tome kakve poruke šalje Zapad. Posebice kad je riječ o NATO-u, kao jamstvu sigurnosti i stabilnosti, list tvrdi da zapadni vojni savez u trenutačnim odnosima s Rusijom ima podređenu ulogu u odnosu naspram drugim čimbenicima.

'Rusija je otela zemlju državi kojoj je članstvo u savezu obećano, ali još nije ostvareno. Ukrajina dakle ne može zahtijevati vojnu pomoć u skladu s 5. člankom Sjevernoatlantskog ugovora', piše list. Osim toga, FAZ podsjeća da Putin niti je napao područje NATO-a, niti gomila snage na njegovim granicama, niti čak postoji neizravna prijetnja savezu. No nekolicina čitatelja već je reagirala na tvrdnju autora članka koji kaže da ruska intervencija na Krimu nije prouzročila progone. Je li to stvarno tako, pitaju se čitatelji u komentarima u internetskom izdanju lista.

No autor već u sljedećoj rečenici podsjeća na to da se politika zapadnog saveza sastoji i u izbjegavanju napetosti.

Ukrajina 'ostaje ondje gdje Rusi žele da ostane: daleko ispod praga pristupa' NATO-u, podsjeća list. Politika zapadnog saveza, uključujući i nedavno otkazivanje praktične suradnje s Rusijom, u biti je politika simbola, podsjeća FAZ. Izvan toga, i američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel javno su obećali Putinu da ne treba strahovati od vojne intervencije, 'čak i onda kad bi napao dodatne zemlje, koje imaju tu nesreću da nisu u NATO-u'.

NAJGORI DIKTATORI U POVIJESTI Živjeli su dugo, ali su tragično umrli

Novinar FAZ-a smatra da je na taj način Putinu omogućeno da pokaže svoju snagu. 'U sigurnosnoj politici dobiva se na snazi tako što se vlastite namjere skrivaju od drugoga. Putin upravo daje primjer kako se to radi', tvrdi list, ukazujući na ono što je iz zapadne perspektive zapravo važno: 'Barem se Savez nije raspao zbog te krize'.

'Slobodna društva trebaju se držati zajedno kad autoritarno-ekspanzivni režim vodi politiku tenkovima', piše FAZ, upozoravajući da je krimska kriza pokazala da u srednjoj i istočnoj Europi postoji još mnogo kriznog potencijala. Ukazujući u tom kontekstu posebno na zabrinutost Poljske i baltičkih država za vlastitu sigurnost, podsjeća se na odluku Zapada da ih podupre vojnom nazočnošću na njihovu teritoriju, što je jedni mogući oblik pomoći u ovom trenutku.

FAZ se čak pita hoće li Ukrajina uopće preživjeti kao država te kako će se Zapad dalje ponašati prema graničnom području između NATO-a i EU na jednoj i Rusije na drugoj strani.

Sueddeutsche tvrdi da se NATO, više od dvadeset godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, sada priprema na stanje 'trajnog izazova' Rusije. NATO ne priznaje aneksiju Rusije, smatra čak da su time narušena načela međunarodnog poretka, ali ne zna kako bi postupio. Jedino je rješenje to da je vojno vodstvo saveza dobilo zadaću da do kraja travnja izradi katalog mjera, među kojima bi trebalo biti i slanje vojnih snaga u istočne članice saveza vojne vježbe u tim zemljama.

Silvio Berlusconi: Moja se djeca osjećaju kao židovi u vrijeme Hitlera

'Držimo se naših obveza', izjavio je ovih dana njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, podsjećajući na zajedništvo i solidarnost u Savezu, što pak znači da Savez i EU u ovom trenutku u prvom redu misle na sebe, dok je sudbina država koje se nalaze između njih i Rusije neizvjesna.

Kancelarka Merkel posljednjih je tjedana često u kontaktu telefonom s ruskim predsjednikom Putinom, ali se stvara dojam da ona u tim razgovorima poglavito ima na umu želju da ne dođe do novih napetosti. To pak Rusija iskorištava, smatraju njemački analitičari. Kao primjer, njemački mediji navode nagađanja o povlačenju ruskih snaga s ukrajinske granice.

Merkel je nakon razgovora s Putinom najprije tvrdila da Rusi povlače vojsku s ukrajinske granice, ali su kasnije stigle suprotne vijesti o 40.000 do čak 80.000 ruskih vojnika, o helikopterima, poljskim bolnicama i postrojbama za elektroničko ratovanje. Prema procjenama NATO-a, Rusija može za tri do pet dana zauzeti cijelu Ukrajinu.

List Die Welt upozorava na ulogu Transdnjestrije, dijela Moldavije koji se želi odvojiti od matice zemlje, u kojoj su također stacionirane ruske snage i prenosi mišljenje stručnjaka koji smatraju da bi Rusija mogla načiniti vojni koridor od Krima do Transdnjestrije. Ukratko, 'ako Putin misli ozbiljno, Ukrajina nema šanse', zaključuje die Welt.

Arsenij Jacenjuk: 'Najveća katastrofa ovog stoljeća bilo bi uskrsnuće SSSR-a'

Prema brojnim naznakama, Njemačka je posljednjih godina pokušavala postupno izgraditi odnos uzajamnog povjerenja s Rusijom, pri čemu su važnu ulogu igrali i dugoročni gospodarski interesi. Nijemci, kad je riječ o napetostima i sukobima, najprije upozoravaju na loša iskustva iz vlastite povijesti nastojeći da se ona ne ponove. Kad je prije nekoliko dana njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen zatražila sudjelovanje njemačkih zračnih snaga u zaštiti zračnog prostora baltičkih država, mediji tvrde da je doživjela otpor u vladi s obrazloženjem da Nijemci ne bi trebali pridonositi jačanju napetosti s Rusijom.

Mnogi su Nijemci bili iznenađeni postupkom Rusije u slučaju Krima, jer su vjerovali da se Moskva ne bi odlučila na takav korak koji šteti općoj stabilnosti. Poznati njemački televizijski novinar i stručnjak za Istok Peter Scholl-Latour stoga je nedavno politiku Zapada prema Rusiji i drugim istočnim zemljama nazvao "idiotskom", ukazujući da logika širenja i zaštite interesnih sfera na Istoku nije jednaka kao ona na Zapadu. Zapad svoj utjecaj širi logikom i metodama tržišta, a Putin šalje tenkove kako bi zaštitio svoju interesnu sferu.

No kad je riječ o odnosu između Zapada i Rusije, FAZ smatra da jednostavnog odgovora nema. Posebice je to slučaj sa zemljama koje su se, poput primjerice Ukrajine i Gruzije, zatekle između dviju interesnih sfera. FAZ predlaže da se Njemačka jasnije odredi. 'Te zemlje tek tako prepustiti Rusiji, kako to mnogi u Njemačkoj predlažu, značilo bi da se Zapad odriče jednog od svojih najvažnijih načela: da zemlje same odlučuju o svojoj sudbini', piše list. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook