Nick Bostrom je poznati futurist, pisac i direktor Instituta za budućnost čovječanstva na Sveučilištu Oxford te vjeruje da bi pronalazak tragova života na Crvenom planetu bio loš znak.
Pročitajte i ovo
'Bile bi to dobre vijesti da je Mars u potpunosti sterilan. Mrtve stijene i beživotan pijesak bi me oraspoložili', napisao je još 2008. godine u članku pod naslovom 'Gdje su?: Zašto se nadam da potraga za izvanzemaljskim životom ne pronađe ništa', prenosi Business Insider.
FOTO Nova fotografija s Marsa otvorila brojna pitanja
Pronalazak tragova života za njega su loše vijesti, jer on na to gleda tako da bi to ugrozilo budućnost ljudske rase. Suprotno bi po njemu značilo da ljudska rasa i dalje ima šansu postati međuzvjezdanom civilizacijom.
To bi za njega značilo da velika prepreka nastanku života u svemiru više ne bi bila sam nastanak života i uvjeti potrebni za to, već preživljavanje tehnološke adolescentnosti bez da se sami ne uništimo.
Prazan svemir?
Bostrom kao argumente protiv pronalaska života na Marsu koristi dvije zapravo jednostavne činjenice, prvu da nemamo čak niti trag od kontakta s bilo kakvom izvanzemaljskom civilizacijom te drugu da su svemir koji promatramo sa Zemlje i sva njegova udaljena mjesta, većinom, vrlo, vrlo stari te da je broj egzosolarnih sustava zapravo nesagledivo velik.
Drugim riječima, da je život na nekoj od udaljenih egzoplaneta mogao uzletjeti do zvijezda, već bi to do sada napravio i morali bi se vidjeti tragovi toga. No s druge strane, metode otkrivanja planeta se još uvijek baziraju na rudimentima, a ne direktnom promatranju pa ne bi trebalo tvrditi da dokaza zapravo nema, kad nema ni neposredne opservacije.
Ima li dobrih vijesti?
Kako gledati na Bostromovo razmišljanje s dozom optimizma, vjerojatno se pitate. Evo Bostromovih misli.
'Imali bismo nekakve osnove za nadanje da je većina ili čitav Veliki filter u našoj prošlosti da se otkrije kako je Mars pust i beživotan. U tom slučaju, ostaje nam značajna šansa da postanemo nešto nezamislivo veće od onog što smo danas', ističe on. Dakle u tom slučaju ljudska rasa je prebrodila najveći izazov te je otvorena prema ostvarenju velikih stvari.
Šteta što u stvarnosti prevladavaju globalni sukobi, prosvjedi, glad, kaos i bijeda. Mi sami sebe zapravo stalno trpamo u neposrednu opasnost od samouništenja i to posve nepotrebno pored toliko nepojmljivog prostora tamo gore, među zvijezdama, gdje zapravo i leži naša budućnost.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
