Čovjek iskorištava i zagađuje prirodu više nego ikad
Čovjek iskorištava i zagađuje prirodu više nego ikad Foto: Getty Images

Poharani ekosustavi, zagađena voda i zrak, stotine tisuća vrsta kojima prijeti izumiranje. Taj alarmantni zaključak dio je prošlogodišnjeg izvješća UN-ovih stručnjaka za bioraznolikost. "Velik dio prirode već je izgubljen, a ono što je ostalo i dalje propada'', upozoravaju.


Čovjek iskorištava i zagađuje prirodu više nego ikada. Rezultat toga je da "75 posto kopnenog okoliša, 40 posto pomorskog i 50 posto vodenih tokova danas pokazuje znatne znakove degradacije", navodi se u nacrtu izvješća.

Više od 40 posto zemljišta sada je poljoprivredno ili urbano, a samo 13 posto oceana i 23 posto zemljišta još se kvalificira kao "divlje" i često je jako zabačeno ili neproduktivno.

"Više od trećine zemljišta i tri četvrtine vodenih resursa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj stoke", po dokumentu. No degradacija tla smanjila je poljoprivrednu produktivnost na više od 20 posto površina, što pogađa više od tri milijarde ljudi. A poljoprivreda se i dalje širi, posebice "na štetu tropskih šuma".
Između 1990. i 2015. površine pokrivene šumama u svijetu smanjile su se za oko šest posto, s 4,28 milijarda hektara na 3,99 milijarda.

Budući da gotovo 60 posto svjetskog stanovništva živi u gradovima, urbanizirana područja udvostručila su se od 1992., zauzimajući ponajprije savane i prerije.

Biljke i mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u filtriranju vode i zraka. Uz to, biljke i oceani upijaju više od polovice emisija CO2 koje su krive za klimatske promjene.

Zrak u zatvorenom prostoru može biti i do dvostruko zagađeniji od vanjskog Zrak u vašem domu može biti dvostruko zagađeniji nego vani. Pročitajte korisne savjete kako lakše disati u vlastita 4 zida

Potražile smo najveću lipu u Hrvatskoj Sat vremena od Zagreba: Neočekivana avantura koju smo doživjeli na putu do bajkovite zelene oaze

40 posto ljudi na svijetu nema pristup čistoj i pitkoj vodi

Više od 80 posto voda koje se koriste na planetu završava u okolišu bez prethodnog pročišćavanja, a istodobno se "u vode svake godine baca 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, otrovnog blata i drugog otpada". Tako "40 posto ljudi na svijetu nema pristup čistoj i pitkoj vodi".

Oceani, u kojima svake godine završavaju milijuni tona plastike, ne stoje bolje. Sedamdeset tisuća brodova za industrijski ribolov pokriva "barem 55 posto mora". A "gotovo 75 posto glavnih ribljih fondova" danas je iscrpljeno ili previše izlovljeno.

Zbog ljudskog djelovanja ugroženo milijun vrsta

Nemilosrdna utrka za gospodarskim rastom u kombinaciji s negativnim utjecajem klimatskih promjena rezultirala je činjenicom da je trenutačno na našem planetu milijun vrsta u opasnosti od izumiranja.

Rezultat ljudskog djelovanja je milijun ugroženih životinjskih i biljnih vrsta od oko osam milijuna, koliko ih je evidentirano na Zemlji, podaci su iz izvješća. U njemu stoji i da se u godinama koje su pred nama predviđa nastavak takvog trenda ako se ništa ne poduzme. Zanimljiv je i podatak po kojemu je najviše autohtonih vrsta u većini velikih kopnenih staništa pao za najmanje 20 posto, uglavnom od 1900. godine.

Na osnovi višestrukih procjena stanja vrsta, "vjerojatno je da najmanje milijunu biljnih i životinjskih vrsta danas prijeti izumiranje", navodi se u nacrtu izvješća.

Znanstvenici su ocijenili da je brzina trenutačnog izumiranja vrsta desetke ili stotinu puta brža od prosjeka tijekom posljednjih deset milijuna godina.

"Ovakvi gubici izravna su posljedica ljudske aktivnosti, ali i izravna prijetnja ljudskoj dobrobiti u svim dijelovima svijeta", istaknuo je jedan od voditelja studije.

Nismo još izgubili bitku – trebamo djelovati odmah i na svim razinama

"U izvješću se navodi da nije kasno za promjenu, ali samo ako počnemo djelovati odmah i na svim razinama od lokalne do globalne", kazao je Robert Watson, britanski znanstvenik i stručnjak za okoliš nakon objavljivanja izvješća. Upozorio je i na to da je zbog krčenja šuma, preintenzivne poljoprivrede, sve veće urbanizacije i sve više rudnika ugroženo oko 75 posto kopnene životne sredine.

Stručnjaci pozdravljaju sve češće pozive na promjenu navika u načinu prehrane, koja bi trebala uključivati više povrća, a manje mesa i mliječnih proizvoda jer oni negativno utječu na bioraznolikost, na klimatske promjene i na opće zdravlje ljudi.

Na tebi je da učiniš prvi korak za bolje sutra. Kako sačuvati planet na kojem živiš saznaj u našem specijalu ''Zemlja, više od planeta''.