Znanstvenici otkrili nešto posve novo i neočekivano oko toga kako nastaju potresi

Potresi su među najrazornijim silama na Zemlji, ali njihovo predviđanje znanstvenicima i dalje ostaje izazov. Nova otkrića naglašavaju kako spori, aseizmički procesi na točkama stresa u Zemljinoj kori zapravo imaju ključnu ulogu u pokretanju velikih seizmičkih događaja.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Sukob na Bliskom istoku se širi, novi su udari sve žešći: "Dolaze još teže noći..." MISTERIOZNA MRLJA Objavljena fotografija crvene mrlje na Trumpovu vratu: Oglasila se Bijela kuća prije 6 sati Potres kod Siska, osjetio se i u Zagrebu: "Tutanj, udar! Škripali su ormari, tresla se kuća"

Naša otkrića dovode u pitanje i usavršavaju konvencionalne modele dinamike seizmičkog pucanja. Pokazujemo da su spori, aseizmički procesi preduvjet za seizmičko pucanje, potaknuto lokaliziranim stresom i geometrijskim ograničenjima. To ima duboke implikacije za razumijevanje kada i kako potresi počinju, rekao je fizičar Jay Fineberg s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i jedan od autora studije.

Pročitajte i ovo I mi smo naučili nešto novo Stručnjaci objašnjavaju što točno znače brojevi koji označavaju jačinu potresa

Pročitajte i ovo nemirno tlo na pelješcu Nakon serije potresa, seizmolozi objavili veliku analizu podrhtavanja tla na jugu zemlje

Fineberg i njegov tim upotrijebio je eksperimentalne i teorijske modele kako bi istražio kako postupno nakupljanje naprezanja prelazi u pune seizmičke pukotine. Proučavali su pukotine u jednoj, dvije i tri dimenzije, otkrivajući da su male, spore točke gibanja trenjem ili puzanjem prethodnici stvaranja velikog loma. Navedene točke postojano rastu sve dok ne kulminiraju velikim seizmičkim pucanjem.

Pukotina je neophodna za pojačavanje naprezanja i oslobađanje energije tijekom potresa. Bez tog procesa ne može doći do iznenadne seizmičke aktivnosti. Rezultati istraživanja otkrili su da su aseizmičko puzanje i lokalizirano naprezanje na linijama rasjeda nužni preduvjeti za velike seizmičke događaje.

Osim svoje važnosti za lom i čvrstoću materijala, ova nova slika dinamike nukleacije puknuća izravno je relevantna za dinamiku nukleacije potresa; sporo, aseizmičko pucanje uvijek mora prethoditi brzom seizmičkom pucanju. To bi moglo pružiti novi okvir za razumijevanje kako i kada potresi nastaju, objasnili su autori studije, koja je objavljena u časopisu "Nature".

Izvor: Science Alert