1. Novi oblici života
Pročitajte i ovo
Još prije nekoliko godina cijeli je planet brujao o ljudskom genomu, no ove su godine u prvi plan izbile nove molekule nazvane XNA (ksenonukleinska kiselina), koje znanstvenicima omogućuju stvaranje novih životnih oblika, kojima za preživljavanje i razvoj DNA nije potrebna.
>> FOTO Struka i znanost rekli svoje - ovo su najbolje fotografije svemira!
2. Pjena za probleme s disanjem
Samo nekoliko minuta bez kisika i ljudski se život može u potpunosti ugasiti. Nova pjena s mjehurićima kisika pod tlakom većim od onoga u krvotoku, tome bi mogla doskočiti i pacijentima dati dodatnih, moguće presudnih, 15-ak minuta za preživljavanje. Umjesto standardne metode intubiranja, pjena bi se u organizam ubrizgavala injekcijom.
3. Voda pročišćena uljem
Liječnik zaposlen u jednoj općoj bolnici u Massachusettsu pronašao je način kako za malo novca sojinim uljem ukloniti nečistoće iz otpadnih voda.
Sojino bi ulje djelovalo kao usmjereno otapalo, tj. pri višim bi temperaturama za sebe vezalo vodu, a iza sebe ostavljalo prljavštinu. Nakon uklanjanja kontaminiranih tvari, pročišćenu bi se vodu dobilo jednostavnim hlađenjem i odvajanjem ulja od molekula vode.
4. Rano liječenje Alzheimera
Više od stotinu eksperimentalnih lijekova nije uspjelo zaustaviti razvoj ove opake i još uvijek neizlječive bolesti. No, znanstvenici su došli na ideju da bi prevencija mogla biti ključ pa sada rade na pripravku koji bi uklanjao protein za kojeg se sumnja da je glavni uzročnik bolesti.
5. Sekvenciranje genoma kod fetusa
Riječ je o novom neinvazivnom postupku tzv. genetskog screeninga kojim bi se u najranijoj životnoj dobi mogli otkriti najrazličitiji poremećaji što nastaju uslijed defekata na tek jednom genu. Među takvim su poremećajima cistična fibroza i Martin-Bellov sindrom, a uz pomoć ovog postupka tretman bi mogao početi znatno ranije no što je sada slučaj.
6. Mobiteli kao rudnici informacija
Preko njih se danas može locirati korisnika, otkriti tko s kim najčešće razgovara, koliko vremena troši na razgovore... Znanstvenici pokušavaju dokučiti kako iskoristiti svu tu silu podataka, poglavito na polju marketinga. Nedavno su tako zaključili da će na oglas prvi kliknuti korisnik smartphonea koji je otišao pogledati film u kino, slijedi ga obiteljski čovjek koji nedjeljom prijepodne u svom dnevnom boravku pije kavu, a na visokom trećem mjestu je ribič koji satima čeka da mu riba zagrize udicu.
7. Pacemakeri koji rade na šećer
Zbogom baterijama, pozdrav šećeru. Na to bi se mogla svesti ideja nastala još 2003., a koja je u djelo eksperimentalno provedena ove godine. Pacemakeri, pumpice za inzulin i ostala medicinska pomagala ubuduće bi se mogla napajati energijom iz ljudskog tijela, tj. iz šećera. Ekipa istraživača na MIT-u osmislila je integrirani krug na silicijskom čipu koji bi iz cerebrospinalne tekućine bogate glukozom 'vukao' energiju za napajanje sitnih medicinskih pomagala.
8. Elektronička tetovaža
Riječ je o ultratankim fleksibilnim senzorima koji bi mogli ukrašavati ne samo ljudsku kožu, nego i raznu ambalažu, torbe i kofere. Za ovu je novotariju zainteresirana i američka vojska, koja razmišlja o ubacivanju senzora u uniforme. Znanstvenici čak smatraju kako nije nemoguće da bi jednom u budućnosti ljudsko srce moglo biti omotano posebnom futrolom koja bi ispravljala njegov rad šaljući mu elektroničke impulse.
9. Kućne letjelice
Male bespilotne letjelice prosječni bi građani uskoro mogli koristiti za izviđanje situacije u vlastitom dvorištu, pred kućom ili na cesti. Ovakva je tehnologija već u širokoj uporabi diljem svijeta, ali uglavnom je koriste vojska ili druge državne institucije te u manjoj mjeri velike korporacije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
