Već je poznato da neki sisavci poput pasa njuše jedni druge kako bi odlučili tko im je prijatelj ili neprijatelj. Izraelski znanstvenici otkrili su da i ljudi rade isto, iako na više prikrivenoj i podsvjesnoj razini.
Mirišući odjeću s uređajem zvanim 'eNose', stručnjaci su otkrili da će se ljudi koji imaju sličan tjelesni miris vjerojatnije sprijateljiti jedni s drugima. Ti novi rezultati istraživanja sugeriraju da osjet mirisa može igrati veću ulogu u ljudskim društvenim interakcijama nego što se prije mislilo.
Novo istraživanje proveli su stručnjaci na Weizmann instituta za znanost u Rehovotu, u Izraelu, a objavljeno u znanstvenom časopisu Science Advances.
Budući da ljudi traže prijatelje koji su slični sebi, pretpostavili smo da ljudi mogu osjetiti miris sebe i drugih kako bi podsvjesno procijenili sličnost mirisa tijela, što zauzvrat može promovirati prijateljstvo. Potpuni stranci mogu nas početi zanimati na prvo njušenje, a ne samo na prvi pogled, kažu autori.
Već je poznato da ljudi imaju tendenciju sprijateljiti se s drugima koji su slični sebi po izgledu, podrijetlu, vrijednostima, pa čak i u mjerama kao što je moždana aktivnost, pokazuju prethodne studije. Stoga su izraelski znanstvenici pretpostavili da ljudi koriste svoj nos u društvenim okruženjima baš kao i drugi kopneni sisavci, ali na prikriven, a ne otvoren način.
Izraelski znanstvenici tvrde da podsvjesno njušimo sebe i druge, provodimo subliminalne usporedbe i onda gravitiramo prema drugima koji mirišu kao mi. Kako bi to dokazali, u studiju su uključili parove 'klik prijatelja', odnosno istospolnih neromantičnih prijatelja čija su se prijateljstva izvorno vrlo brzo formirala (prijatelji koji su si 'kliknuli').
Istraživači su prikupili uzorke tjelesnih mirisa od klik prijatelja i proveli dva skupa eksperimenata kako bi usporedili uzorke s uzorcima prikupljenim od nasumičnih parova pojedinaca. U prvom setu eksperimenata koristili su uređaj poznat kao elektronički nos ili eNose, koji je procjenjivao kemijske potpise mirisa svakog para na njihovim majicama.
Njihov eNose bio je opremljen s 10 senzora metalnih oksida, svaki obložen različitim materijalom za otkrivanje određenih kemikalija.
U drugom eksperimentu, zamolili su druge volontere da pomirišu dvije skupine uzoraka tjelesnih mirisa kako bi procijenili sličnosti mjerene ljudskom percepcijom.
Pročitajte i ovo
U obje vrste eksperimenata, otkriveno je da takozvani klik prijatelji znatno više mirišu jedni na druge nego pojedinci u nasumičnim parovima.
Zatim, tim je želio isključiti mogućnost da je sličnost tjelesnog mirisa posljedica klik prijateljstava, a ne njihov uzrok. Primjerice, postojala je šansa da su prijatelji imali sličan miris jer su jeli iste vrste hrane ili dijelili druga životna iskustva koja utječu na miris tijela.
Da bi to učinili, izveli su dodatni skup eksperimenata, u kojima su eNosom 'mirisali' brojne volontere koji su jedni drugima bili potpuni stranci, a zatim ih zamolili da se uključe u neverbalne društvene interakcije u parovima. Ta neverbalna interakcija uključivala je igru zrcala, u kojoj su stajali jedan prema drugome na udaljenosti manjoj od dva metra i pokušavali zrcaliti kretnje ruku.
Ova kratka udaljenost omogućila im je da nanjuše jedni druge (uglavnom podsvjesno), kao što se događa i u svakodnevnom razgovoru, rekao je autor studije Inbal Ravreby za portal MailOnline.
Nakon svake takve interakcije, sudionici su ocjenjivali drugu osobu s obzirom na to koliko im se ta osoba sviđa i kolika je vjerojatnost da će postati prijatelji. Naknadna analiza otkrila je da su osobe koje su imale više pozitivnih interakcija doista više mirisale jedna na drugu, što je utvrđeno eNoseom.
Kada su podatke unijeli u računalni model, znanstvenici su mogli s točnošću od 71 posto predvidjeti koje će dvije osobe imati pozitivnu društvenu interakciju, već samo na temelju eNose podataka. Zbog toga, oni misle da miris tijela sadrži informacije koje mogu predvidjeti kvalitetu društvenih interakcija između stranaca i mogu li postati prijatelji.
Pročitajte i ovo
Izraelski znanstvenici tvrde da ljudi sami od sebe formiraju "predložak" mirisa tijela, a zatim ih podsvjesno uspoređuju s tim predloškom.
Prethodne studije tjelesnih mirisa doista podupiru ideju da samoreferentna obrada može posredovati u identifikaciji mirisa tijela kod ljudi, kao što je slučaj kod drugih primata, stoji u zaključku studije.
Izvor: Daily Mail
-
živa legenda i kralj zabaveSupruga Zlatka Pejakovića pojavila se na njegovoj velikoj obljetnici, poznaju se od njezine 14. godine
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Iranci izabrali novog vrhovnog vođu pa poslali prijetnju koja će razljutiti Trumpa. Izrael: "Uništili smo podzemno nuklearno postrojenje"
-
DRAMA U KUVAJTUVIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
